Na današnjoj sjednici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, osim sankcije od tisuću eura gradonačelniku Zadra Branku Dukiću za zapošljavanje kuma Mladena Klanca, donijete su odluke o još dva dužnosnika iz Zadarske županije. Riječ je o predmetima gradonačelnika Paga Ante Fabijanića te gradonačelnika Benkovca Tomislava Bulića.
– Gradonačelniku Fabijaniću izrečena je novčana snakcija od 670 eaura zbog nepodnošenja imovinske kartice za 2023. godinu. Utvrđena mu je povreda članka 10. stavka 4. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s tim da mu je utvrđena olakotna okolnost jer je karticu naknadno ipak podnio, ali sa zakašnjenjem. Otegotna mu je okolost bila to što je mu je već ranije utvrđena otegotna okolnost iz istoga članka s obzirom da nije pravovremeno podnio godišnju imovinsku karticu za 2021. godinu, saznajemo od glasnogovornice Mije Vidović.
U predmetu gradonačelnika Benkovca, Tomislava Bulića, pak, utvrđeno je da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka iz članka 41. stavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Naime, Povjerenstvo je još 8. veljače prošle godije zaprimilo prijavu mogućeg sukoba interesa protiv Bulića u kojoj se ukazuje da je obveznik u imovinskoj kartici naveo manji iznos volonterske naknade u odnosu na onu koju prima za obnašanje dužnosti. Međutim, utvrđeno je da nema elemenata za pokretanje posupka protiv njega, kažu u Povjerenstvu:
– Kako je u provedenoj redovitoj provjeri izvršena provjera prihoda obveznika od stupanja na dužnost 31. svibnja 2017. do kraja 2021. godine, u pogledu dostavljene dokumentacije izvršena je provjera podataka o prihodima na mjesečnoj razini u odnosu na imovinske kartice koje su podnesene kao godišnja obveza podnošenja za 2022. i 2023. godinu. U postupku povjere utvrđeno je kako je obveznik u imovinskoj kartici od 23. listopada 2023. naznačio iznos mjesečnog prihoda od dužnosti u iznosu od 841,58 eura, dok je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno kako je obveznik, na godišnjoj razini gledano, ostvario u 2022. godini primitak u ukupnom iznosu od 76.267,56 kuna, odnosno 10.122,44 eura, a što bi na mjesečnoj razini iznosilo 843,54 eura, dakle što bi bilo unutar 10% razlike između iznosa naznačenog u imovinskoj kartici i ostvarenog prihoda prema dostavljenim podacima od poslodavca s naznačene osnove u navedenoj godini, navode u Povjerenstvu.
