OBRAZOVANJE IZ PRORAČUNA Općine u RH kroz četiri godine uložile preko 600 milijuna eura, u vrhu analiza i- Tkon, Bibinje, Privlaka…

Đelekovec u Koprivničko-križevačkoj županiji apsolutni je pobjednik po sveukupnom indeksu koji kombinira udio izdvajanja iz lokalnih proračuna i ‘per capita’ ulaganja u obrazovanje kroz protekle četiri godine, pokazala je najnovija analiza portala Načelnik.hr temeljena na podacima Ministarstva financija RH. Nedelišće i Martinska Ves načinili su pak najveći skok prema porastu izdvajanja u obrazovni sustav u odnosu na početak mandata…

Uoči skorih lokalnih izbora, zanimljivo je i korisno promotriti kako su općine tijekom aktualnog mandata tretirale obrazovanje i koliko su u protekle četiri godine na svom području uložile sredstava u obrazovni sustav kroz svoja proračunska izdvajanja. U razdoblju od 2021. do 2024., lokalne jedinice – posebice općine – bilježile su vidljiv porast izdvajanja u obrazovni sektor, osobito u osnovnoškolsko obrazovanje koje je u njihovoj nadležnosti. Tako je 428 općina u 2021. zajedno u sustav obrazovanje uložilo 119.645.783 eura, otprilike kao i 2022. (119.638.814 eura), u 2023. nešto više novca (144.696.453 eura), da bi lani ulaganje naraslo na čak 221.543.954 eura. Ukupno su u 4 godine izdvojile 605.498.125 eura.

Promjene u izdvajanjima pratile su širi nacionalni i europski kontekst, obilježen pokretanjem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, digitalnom tranzicijom i posljedicama pandemije COVID-19. Najveći investicijski ciklus u hrvatsko obrazovanje do sada, vrijedan 2,7 milijardi eura, realizira se upravo kroz NPOO, s naglaskom na infrastrukturna ulaganja, uvođenje jednosmjenske nastave, izgradnju sportskih dvorana modernizaciju i digitalizaciju obrazovnog sustava. Do danas je samo za osnovne škole osigurano 1,3 milijarde eura, dok su u segmentu predškolskog odgoja izgrađeni, dograđeni ili opremljeni već stotine vrtića, uz najavljenu izgradnju dodatnih 45.000 mjesta do kraja 2025.

Na razini lokalne samouprave, općine su svoja sredstva u većoj mjeri usmjerile na svakodnevne potrebe učenika i studenata: subvencije prijevoza, stipendije, nabavu udžbenika i radnih materijala, pomoćnike u nastavi, prehranu u školama, uz podršku školskim i izvannastavnim aktivnostima. Pandemija COVID-19 utjecala je zasigurno kao bitan otežavajući faktor na organizaciju i financiranje obrazovnog sustava tijekom 2021. i 2022.

U kratkom roku provedena je tranzicija na online nastavu, što je zahtijevalo ulaganja u digitalnu infrastrukturu, nabavu opreme i prilagodbu nastavnog procesa. Lokalne jedinice su u tom razdoblju preusmjeravale sredstva u krizne mjere – zaštitnu opremu, dezinfekciju, digitalnu opremu i podršku učenicama i učenicima bez adekvatnih uvjeta za učenje na daljinu ili opremanje učionica po epidemiološkim standardima. Pa, ipak, iako je dio razvojnih planova bio privremeno usporen, pandemija je ubrzala modernizaciju školstva i pripremila teren za kasnija ulaganja iz EU fondova.

Općina Đelekovec iz Koprivničko-križevačke županije, pokazala se tu uz kompozitni indeks 167,5 ‘najjača’, zauzimajući lidersku poziciju kao relativno mala općina s nešto preko 1.200 stanovnika. Iz svog je proračuna u četiri godine prosječno izdvojila za obrazovanje 66,91 proračunskog udjela, ukupno gotovo 5 milijuna eura. To je, preračunato, iznad 3.800 eura po stanovniku, čime prednjači među općinama po glavi stanovnika. Iznosi su u tom razdoblju gotovo utrostručeni, s početnih 622 tisuće eura u 2021. na više od 2,5 milijuna u 2024. godini. Visoku poziciju s indeksom 148,9 bilježi i Primorski Dolac, koji je sa 686 stanovnika uložio ukupno blizu 2 milijuna eura, pri čemu se izdvajanja po stanovniku kreću oko 2.900 eura, uz postotni udio izdvajanja iz Proračuna – 53,57.Treća je još jedna općina iz Splitsko-dalmatinske županije, i to otočna, Sutivan s kompozitnim indeksom 135,2, uz 3.198 eura ulaganja po glavi stanovnika i 28,55 posto prosječnog godišnjeg izdvajanja iz općinskog budžeta. Iza su se smjestile čak tri istarske općine: Sveti Lovreč s indeksom na 127,6, uz 37,35 posto udjelskog proračunskog izdvajanja i 1.913,70 eura ‘per capita’, Žminj sa skupnim indeksom 125,9, uz 40,47 posto udjela izdvajanja iz Proračuna i 1.528,41 ulaganja po ‘glavi stanovnika’ i –Vrsar, uz 123,1 indeksnih bodova, 22,42 posto udjela izdvajanja i po stanovniku 2.141,85 eura.

U prestižnih mandatnih Top 10 na području obrazovanja su se smjestili i: Gola– indeks 122,8, udio izdvajanja 127,2 posto i 1.673,31 ‘per capita’, Šenkovec– kompozitni indeks- 121,8, postotni prosječni proračunski udio-45,08, izdvajanja po stanovniku- 1.045,24 eura, Jesenje- uz indeks na 121,3, udio izdvajanja 36,29 posto, 1.334,28 PC eura, i Netretić– 956,35 eura izdvajanja po glavi stanovnika, 45,66 posto proračunskog udjela i konačan skupni indeks- 120,8. Među najboljih 20 su: Vratišanec, Čađavica, Gračišće, Kalinovac, Tar-Vabriga, Vinodolska općina, Orehovica, Privlaka zadarska, Pićan i Kostrena.

‘Per capita’ ulaganje u obrazovanje kretalo se od 1,81 do 3.896,25 eura (opet Đelekovec), prosječno 478,82 eura po ‘glavi stanovnika’. Preko 3.000 eura PC izdvajanja imali su Đelekovec i Sutivan, iznad 2.000 i- Primorski Dolac i Vrsar, dok je 36 općina ulagalo u obrazovanje 1.000 i više eura ‘per capita’. Prvih 10 PC ulaganja zaključuju: Sveti Loreč, Tar-abriga, Kostrena, Gola, Privlaka zadarska i Kalinovac (1.596,42-1.913,70 eura)…

Promatramo li trendove u izdvajanjima između 2021. i 2024. godine, najznačajniji postotni rast bilježi općina Martinska Ves u Sisačko-moslavačkoj županiji. Izdvajanja su naglo porasla s tek nešto više od 6 tisuća eura u 2021. na gotovo 789 tisuća eura u 2024., što čini spektakularan skok s preko 12.800 posto – daleko najveći relativni porast u promatranom razdoblju aktualnog mandata. Sličan intenzivan rast, premda nešto niži, bilježi i općina Štefanje, čija su izdvajanja porasla s 32.960 eura na više od 1,09 milijuna, što predstavlja 3.200 posto povećanja. Značajan rast vidljiv je u općinama Zrinski Topolovac, Rasinja i Civljane, gdje su izdvajanja u 2024. godini višestruko za iznad 2.000 posto nadmašila one iz 2021. Povećanje ulaganja u obrazovni susta preko 1.000 posto knjižilo je 15 općina, u Top 10- Vratišanec, Gornja Rijeka, Tkon, Orehovica, Sveti Loreč, a blizu su bili i: Bošnjaci, rpolje, Kapela, Maruševec, Velika Kopanica… Iznad 500 posto porasta imalo je 27 općina, rano ili preko 100 posto- njih 160, pozitivan trend- 369, negativan- 55 općina.

Najveći nominalni rast izdvajanja u obrazovanje bilježi Nedelišće, sa 633.596 eura u 2021. na 4.472.236 eura u 2024. (+3.838.236 eura), ispred Kostrene koja je ulaganje u obrazovni sustav podigla u 4 godine s 1.075.960 eura na 3.890.923 eura, ili +2.814.963 eura. U Top 10 su tu: Brckovljani (+2.318.261 euro), Viškovo (+2.184.263 eura), Bibinje (+1.917.685 eura), Đelekovec (+1.878.380 eura), Ivankovo (+1.863.030 eura), Orehovica (+1.851.007 eura), Vratišanec (+1.652.182 eura) i Medulin (+1.633.898 eura). ‘Plus’ 1.000.000 eura i više numeriralo je točno 30 općina, između +500.000 i +1 milijun eura- 36 općina, od +100.000 do +500.000 eura- 158 hrvatskih općina. Prosječan porast izdvajanja za četverogodišnji mandatni period po općini iznosio je 310.930 eura…

*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024. Više o svemu s tablicama klikom na LINK ANALIZA…