HRVATSKA U SRCU LJETA Radna nacija na produženom odmoru: Još jedan veliki val spajanja neradnih dana

U utorak, 5. kolovoza, Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i- Dan hrvatskih branitelja. Državni praznik u srcu ljeta, kada su mnogi ionako već na godišnjim odmorima, dodatno otvara prostor za još jedno masovno “spajanje” neradnih dana. Kako je praznik pao u utorak, mnogi su – pa tako naravno i Zadranke i Zadrani i županijski im susjedi- već unaprijed uzeli slobodan ponedjeljak, što znači da će od subote do utorka imati četiri uzastopna neradna dana. Onima koji su još “u pogonu” to će biti idealna prilika za bijeg na more, planinu ili jednostavno – za odmor kod kuće, dok će za mnoge poslodavce to usred turističke sezone i pojačane potrošnje ponovno biti izazov u organizaciji poslovnih procesa.

Fenomen spajanja neradnih dana u RH nije ništa novo, ali njegova popularnost i učestalost svake godine otvara rasprave: koliko nas to zapravo košta, koliko koristi, koliko podiže produktivnost ili je ruši. S jedne strane stoje argumenti da je riječ o legitimnom korištenju  prava na odmor i pametnom planiranju, dok se s druge strane javljaju upozorenja na gubitke u gospodarstvu, posebno u proizvodnim sektorima i uslugama koje ne ovise o turistima. U javnosti i medijima često se spominje da je Hrvatska među zemljama s najvećim brojem neradnih dana u EU – a kad se u jednadžbu ubace i dani “koji se spajaju”, taj broj još više raste, u praksi to znači da se iz godine u godinu stvaraju mini-praznici od četiri pa i pet dana, samo uz malo strateškog planiranja i – prešutne suglasnosti poslodavaca. Nerijetko i sami potiču takvu praksu, jer im je lakše organizirati kolektivni odmor nego raditi s minimalnim brojem ljudstva…

Sindikati ovu praksu uglavnom podržavaju, ističući da su hrvatski radnici pod pritiskom, s velikom količinom prekovremenih sati i stresom, pa svaka prilika za odmor dobro dođe djelatnicima. Psiholozi će reći da su upravo takvi kratki odmori – “produženi vikendi” – često učinkovitiji za mentalno zdravlje od dvotjednih ljetovanja. No, ekonomski analitičari znaju biti skeptični: manji obrtaji, stajanje proizvodnje, usporeni javni sektor i narušeni ritam rada u zdravstvu, administraciji, logistici… sve su to posljedice koje se zbrajaju u tihi, ali mjerljiv trošak.

Ipak, kad se pogleda stanje na cestama i graničnim prijelazima ovih dana, jasno je da većina građana ne razmišlja o statistikama. Putovanja, gužve, pune plaže i terase kafića najbolji su pokazatelj da su Hrvati ponovno iskoristili priliku i “pobjegli” u produženi vikend – i to će se nastaviti – jer do kraja godine ima još nekoliko prilika za nova spajanja. U zemlji gdje se često govori kako “ništa ne funkcionira kao spajanje neradnih dana”, to više nije iznimka nego svojevrsni društveni obrazac. U pitanju nije (samo) lijenost, nego i navika, način razmišljanja, prilagodba realnosti. Jer ako se već mora raditi 11 mjeseci u godini, tko će propustiti priliku za četiri dana predaha – pogotovo ako, za promjenu, u našu korist radi kalendar? (PL)