SVE VIŠE VJETROELEKTRANA Raste im brojka na Jadranu – prednjače Šibensko-kninska i – Zadarska županija!
ANTENA ZADAR
Zadarska županija, uz Šibensko-kninsku, ima najveći broj vjetroelektrana, uskoro će biti puštene nove u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u potonjoj se gradi i najveća VE do sada, u tijeku je i proširenje VE Vrataruša u Ličko-senjskoj županiji…
U travnju 2025. je u Hrvatskoj u redovnom pogonu bilo 28 vjetroelektrana, s ukupno instaliranom snagom od 1136,15 MW i odobrenom snagom priključenja u iznosu od 1111,85 MW. U probnom pogonu / izgradnji bile su još 3 vjetroelektrane, ukupne instalirane snage od 128 MW, a ukupno odobrene priključne snage 125 MW, prenosi portal Župan.hr – više o svemu klikom na stranicu – izvješće Hrvatskog operatora prijenosnog sustava za posljednje dostupne podatke iz travnja.
Najviše vjetroelektrana smješteno je na lokacijama u Zadarskoj županiji (9+1 u pokusnom radu), Šibensko-kninskoj županiji (9), Splitsko-dalmatinskoj županiji (6+2), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2) i Ličko-senjskoj županiji (1+1 u pokusnom radu)… U pokusnom radu je jedna vjetroelektrana u Zadarskoj županiji, Bruvno, na području Gračaca i dvije (Visoka Zelovo i Opor) u Splitsko-dalmatinskoj na područjima Muć, Hrvace, Sinj te Prgomet, Lećevica.
Ovoga ljeta trebale bi se završiti dvije VE, Opor i Boraja II, na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, španjolskog investitora ACCIONA Energía, u koje je uloženo gotovo 100 milijuna eura. Zajedno će imati 16 Nordex vjetroturbina, svaka s planiranim kapacitetom od 4,5 MW. Proizvodit će oko 203 GWh električne energije godišnje, dovoljno za opskrbu čak 60.000 kućanstava.
Na području Splitsko-dalmatinske županije tvrtka VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, članica njemačke grupe VSB, ulaže 300 milijuna eura u izgradnju vjetroelektrane Imotski, snage od 320 MW.
Prema podacima HOPS-a, najveći broj vjetroelektrana (20+3 u pokusnom radu) priključen je na prijenosnu mrežu (220 kV i 110 kV), dok su ostale priključene na srednjenaponsku distribucijsku mrežu (35, 30 i 10 kV). Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u redovni pogon 2004. (VE Ravne, instalirane snage 5,95 MW). U idućih nekoliko godina izgradnja VE tekla je usporeno, pa su do kraja 2009. izgrađene i puštene u pogon još dvije vjetroelektrane, od ukupno 26,8 MW instalirane snage svih VE. U razdoblju 2010. – 2014. u redovni pogon ulazilo prosječno 63,94 MW godišnje novih instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, dok je u razdoblju od 2015. – 2019. godine u redovni pogon 78 MW godišnje novih instaliranih kapaciteta vjetroelektrana. U razdoblju od 2020. – 2023. u pogon je ušlo prosječno 105 MW novo instaliranih kapaciteta vjetroelektrana . U 2024. u pogon je ušlo 77 MW novo instaliranih kapaciteta vjetroelektrana.
U posljednje vrijeme VE imaju sve veću ulogu u pokrivanju opterećenja elektroenergetskog sustava RH.
Jedan od ciljeva je da EU postane ugljično neutralno područje do 2050. godine te energetski neovisna. Inače, 2024. godina bila je rekordna godina po pitanju novih kapaciteta vjetroturbina, s instaliranih 117 GW energije vjetra diljem svijeta, objavljeno je u Izvješću Globalnog vijeća za energiju vjetra (GWEC), Global Wind Reporta…
