SEZONSKA PROGNOZA Toplija jesen uz oborinu uglavnom oko prosjeka, ali – moguća i iznenađenja

Meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) objavili su  danas sezonsku prognozu za nadolazeću nam jesen, koja donosi nešto optimističnije naznake za nadolazeća tri mjeseca. Prema dostupnim podacima i izračunima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena, pred nama je tromjesečje s temperaturama iznad prosjeka, osobito tijekom rujna. Ipak, iako prognoze govore o toplijoj jeseni i oborinama uglavnom u okvirima višegodišnjeg prosjeka, stručnjaci naglašavaju da se unutar sezone i dalje mogu očekivati razdoblja s naglim zahlađenjima ili iznadprosječnim toplinskim valovima.

Evo što u svojoj prognozi navodi DHMZ:

Prema dostupnim prognostičkim materijalima, ponajviše prema izračunima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), jesen bi trebala biti toplija od prosjeka. Promatrajući razdoblje od rujna do kraja studenoga, u većem dijelu zemlje očekuju se iznadprosječne sezonske temperature, vjerojatnost za veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature u odnosu na normalu 1991. – 2020. povećana je posebno u rujnu. U preostala dva mjeseca moguća je srednja mjesečna temperatura bliža prosječnoj, posebice tijekom listopada.

Prognoza oborine za dugoročno razdoblje složenija je i manje pouzdana od prognoze temperature zraka. Ipak, prema izračunima, ukupna količina oborine tijekom jeseni uglavnom će biti oko prosjeka ili ponegdje manja. U rujnu je moguć manjak oborine u odnosu na normalu 1991. – 2020. u većini područja, u listopadu je ta vjerojatnost manja, a u studenome se očekuje prosječna ili veća količina padalina.

Premda se prognozira toplije tromjesečno razdoblje od prosjeka, to ne znači kako unutar sezone neće biti hladnijih razdoblja, odnosno prodora hladnijeg zraka u naše krajeve, trajanje i intenzitet takvih razdoblja, odnosno s druge strane razdoblja koja bi mogla biti izraženije toplija od prosjeka, nije moguće predvidjeti iz podataka dugoročne prognoze vremena. Isto vrijedi i za promjene u režimima oborine unutar sezone, odnosno izmjene sušnijih i kišnijih razdoblja. Izračuni dugoročne prognoze vremena ne pružaju informacije o tome kada bi se moglo očekivati razdoblje bez oborine i koliko bi dugotrajno ono moglo biti, odnosno ne može se precizno prognozirati kada bi moglo nastupiti razdoblje s čestom oborinom kao niti intenzitet oborina.

Zaključak je jasan – jesen bi trebala biti toplija od prosjeka, uz oborine uglavnom u granicama višegodišnjeg standarda, no priroda i dalje zadržava pravo iznenađenja. Makar se mogu očekivati ugodniji vremenski uvjeti, trebali bi imati na umu da dugoročne prognoze daju tek okvirnu sliku, a da će detalji o naglim promjenama i vremenskim ekstremima biti poznati tek redovitim kratkoročnim prognozama. (PL)