DANI KROATISTIKE Jezičnosociološke i sociolingvističke sličnosti i razlike
Antena Zadar
Sveučilište u Zadru najavljuje, ponedjeljak 9. ožujka 2026. godine u 12:00 sati dr. sc. Tomislav Stojanov, počasni gostujući istraživač, Sveučilište u Nottinghamu, UK, održat će predavanje „Hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski iz gledišta njihovih govornika – jezičnosociološke i sociolingvističke sličnosti i razlike” u sklopu manifestacije Dani kroatistike.
Predavanje će se održati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Stari kampus, Obala kralja Petra Krešimira IV. 2).
Pitanje jezičnoga identiteta jedno je od temeljnih identitetskih pitanja suvremenih društava. Unatoč njegovoj važnosti, istraživanja utemeljena na reprezentativnim uzorcima u Hrvatskoj i susjednim zemljama i dalje su rijetka. Kao referentni izvori podataka uglavnom služe popisi stanovništva ili međunarodna komparativna istraživanja poput European Social Survey (ESS), no takvi su resursi za sociolingvistiku i sociologiju jezika ograničeni jer jezični identitet ne propitkuju dovoljno precizno i tematski usmjereno.
U sklopu projekta SPELLFLICT (2021. – 2023.), provedenoga na Sveučilištu u Nottinghamu, s ciljem proučavanja pravopisne standardizacije u bosanskome, crnogorskome, hrvatskome i srpskome, provedeno je opsežno anketno istraživanje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Upitnik je imao 168 pitanja i 2000 ispitanika. Uzorak je oblikovan prema pet demografsko-kvotnih kriterija usklađenih s posljednjim dostupnim podatcima popisa stanovništva, čime je osigurana viša razina reprezentativnosti.
U izlaganju će se predstaviti metodološki okvir istraživanja te dio rezultata koji se odnosi na samoprocjene i gledišta ispitanika o vlastitom jezičnom identitetu. Jezični identitet analizirat će se kroz odgovore o purizmu, preskriptivizmu, odnosu prema drugim srednjojužnoslavenskim jezicima te nizu aktualnih pitanja relevantnih za kroatistička i kroatološka, jezičnopolitička, sociolingvistička, sociološka i politološka istraživanja. Posebno će se istaknuti ishodi vezani uz najspornije aktualne točke odnosa hrvatske i srpske jezične politike – status bunjevačkog jezika, pitanje nacionalnoga nasljeđa starije dubrovačke književnosti te nove klasifikacije južnoslavenskih jezika u preporučenim školskim udžbenicima za srpski jezik u Srbiji.
Rezultati ovoga istraživanja donose niz novih uvida u strukturu i dinamiku jezičnih identiteta, za koje dosad nisu postojali sustavni i pouzdani empirijski pokazatelji. Uočene korelacije otvaraju prostor i za teorijska promišljanja, uključujući propitkivanje teza koje je razvio Lewis Coser u svojoj sociološkoj teoriji društvenih sukoba (1956.). Istodobno, hrvatskoj će se akademskoj javnosti predstaviti dosad neobjavljeni segmenti istraživanja koji mogu potaknuti kritičko preispitivanje postojećih jezičnopolitičkih praksi.