HST Održana završna konferencija ESF+ projekta „Izazovi socijalnog dijaloga u digitalnoj ekonomiji

Hrvatski sindikat telekomunikacija i Republički sindikat radnika organizirali su danas u Zadru završnu konferenciju ESF+ projekta „Izazovi socijalnog dijaloga u digitalnoj ekonomiji: Fokus na privatni sektor i ICT“ SD-DEI – Socijalni dijalog u digitalnoj ekonomiji i ICT-u s ciljem ukazivanja na slabu pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, izazove koje nosi implementacija Direktive o transparentnosti plaća te potrebu reguliranja korištenja umjetne inteligencije u ICT sektoru.

Prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako se ICT sektor nalazi pred još jednom velikom transformacijom, primarno pod utjecajem primjene alata umjetne inteligencije.

„Socijalni dijalog će u tom procesu biti presudan, jer ne postoji samo jedna put ili strategija implementacije AI alata u poslovne procese. Ti alati se mogu uvesti tako da povećaju produktivnost radnika, pa posljedično i kompanija, a mogu se pokušati uvoditi i tako da zamijene radnike. Ova druga strategija je dugoročno zasigurno lošija za sve“, kazao je prof. Bagić.

Govoreći o međunarodnoj dimenziji socijalnog dijaloga i budućnosti rada u Europi, Oliver Roethig, predsjednik UNI Europa kazao je kako kompanije koje imaju kolektivne ugovore i u kojima radnici i menadžment sjede za istim stolom i redovito razgovaraju, su uspješnije kompanije na tržištu.

„U takvim kompanijama radnici imaju sigurnija radna mjesta, bolje uvjete rada i pristojne plaće. Uz to, kompanije koje imaju snažne granske kolektivne ugovore otpornije su u vremenima kriza i doprinose ravnopravnijem društvu“, rekao je Oliver Roething te dodao kako je kolektivno pregovaranje test demokracije za svako društvo.

U sklopu konferencije održana je panel rasprava pod nazivom „Budućnost socijalnog dijaloga u uvjetima digitalne transformacije tržišta rada i umjetne inteligencije“.

Hrvatska je među državama članicama u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod europskog praga od 80 posto, pa smo tu pokrivenost zakonski obvezni povećati. Upravo se zato donosi Nacionalni program za poticanje kolektivnog pregovaranja za razdoblje od 2026. do 2030.

„Sektorski dijalog kroz taj program najlakše počinje temama na kojima poslodavci i radnici imaju isti interes, a to su: nedostatak stručnjaka, usavršavanje, jasna pravila za umjetnu inteligenciju i pravo na isključivanje.

Ured za socijalno partnerstvo sindikate i poslodavce dovodi za isti stol, osigurava podatke i financira jačanje njihovih kapaciteta. Kolektivno pregovaranje ne namećemo, ali stvaramo uvjete u kojima ono postaje moguće“, poručila je Marina Kasunić Peris, voditeljica Službe za promicanje socijalnog dijaloga, Vladin ured za socijalno partnerstvo.

Marija Hanževački, glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata naglasila je kako se u Hrvatskoj u javnosti predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca i Vlade uvijek zalažu za socijalni dijalog i riječima podupiru kolektivno pregovaranje.

„Sada kad treba dati potporu dokumentu koji bi mogao doprinijeti kvaliteti socijalnog dijaloga i potaknuti kolektivno pregovaranje, onda HUP naglo povlači kočnicu i samo traži razloge i opravdanja zašto taj dokument ne poduprijeti, a iz nekog razloga Vlada im je, čini se spremna dati potporu u tome. Je li to odgovorno socijalno partnerstvo ili uobičajeno izbjegavanje odgovornosti obiju strana?“, zapitala je na panelu Marija Hanževački.

EU Direktiva o transparentnosti plaća, kojoj je cilj dovesti do jednakosti plaća muškaraca i žena trebala je biti implementirana u Zakon o radu do 7. lipnja 2026. ali još uvijek nije.

„Sindikati imaju velika očekivanja od implementacije Direktive o transparentnosti plaća prvenstveno u obvezi vrednovanja radnih mjesta, jer se s vremenom poremetio međusobni odnos vrijednosti pojedinih poslova. Vjerujem da će obveza transparentnosti pravila dovesti do opće jednakosti i pravednog određenja jednake plaće za rad jednake vrijednosti“, rekla je Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija.

U digitalnim djelatnostima poput ICT-a kolektivnog pregovaranja gotovo da nema, a upravo ondje sve više odluka o zapošljavanju, ocjenjivanju i otkazima donose algoritmi.

„Prilagodba digitalnoj transformaciji znači ulaganje u ljude, a prednosti digitalizacije u kontekstu unaprjeđenja socijalnog dijaloga odnose se na ubrzavanje i olakšavanje procesa pregovaranja, veću uključenost predstavnika radnika u poslovne politike samog poslodavca, što u konačnici dovodi do zadovoljnijih i produktivnijih radnika te posljedično do poslodavaca koji su konkurentniji u svom području poslovanja“, istaknula je Anita Zirdum, v.d. ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

„Bili radnici svjesni toga ili ne, umjetna inteligencija sve se češće koristi u donošenju odluka koje na njih utječu: od zapošljavanja preko rasporeda i ocjenjivanja, pa čak i kod otpuštanja. To može dovesti do različitih povreda prava i diskriminacije, a osim učinkovite regulacije i nadzora, ključno je razvijati socijalni dijalog i podizati svijest radnika o umjetnoj inteligenciji, čemu zasigurno doprinosi i ova konferencija“, kazao je Vatroslav Subotić, savjetnik pučke pravobraniteljice.

Antonija Jukić, pravna savjetnica i članica Odbora za kolektivno pregovaranje iz Hrvatskog telekoma kaže kako najveći rizik umjetne inteligencije ne vidi u samoj tehnologiji, nego u njezinoj neodgovornoj primjeni – od netočnih ili pristranih rezultata do ugrožavanja privatnosti i sigurnosti podataka.

„Zato je u Hrvatskom Telekomu odgovorno korištenje umjetne inteligencije apsolutni prioritet: uspostavili smo funkciju Službenika za usklađenost umjetne inteligencije te donijeli Politiku upravljanja umjetnom inteligencijom koja definira jasna pravila za njezinu etičnu, sigurnu i transparentnu primjenu. Uz to, pokrenuli smo nacionalni program „AI ti to možeš“, kroz koji svim građanima omogućujemo besplatne edukacije o sigurnom i odgovornom korištenju umjetne inteligencije. Naš je cilj da umjetna inteligencija bude alat koji povećava produktivnost i kvalitetu života, ali uvijek uz znanje, kritičko razmišljanje i povjerenje korisnika“, poručila je na kraju panela.