Europska letjelica Rosetta i sonda Philae neprestano šalju podatke s kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko. Analiza tih podataka ukazuje da na površini kometa vjerojatno postoje organske molekule.
Profesor Chandra Winckramasinghe je astronom i astrobiolog koji je sudjelovao u planiranju europske misije na kometu. Vjeruje kako bi 67P mogao biti dom mikrobima poput ‘ekstremofila’ koji žive na najnegostoljubivijim područjima Zemlje.
No još u vrijeme planiranja misije na kometu je lobirao da se među znanstvene instrumente letjelice Rosetta i sletne sonde Philae uključe i instrumenti koji bi mogli detektirati prisustvo života. Bio je odbijen.
– U to vrijeme, svi su mislili da je to bizarna ideja, rekao je Winckramasinghe. Kaže kako podaci nedvosmisleno ukazuju na mikroorganizme koji su uključeni u formiranje ledenih struktura, te su zaslužni za prisustvo brojnih aromatskih ugljikovodika.
Primjećeno je da se tamni materijal na površini neprekidno isparava zbog zračenja koje dolazi sa Sunca, no što je zanimljivo, on se obnavlja. Obnavljanje tamnog materijala na površini komete se može objaniti jedino postojanjem organskih molekula.
– Nešto to stvara vrlo velikom brzinom, izjavio je.