U VRHU I ZADARSKA ŽUPANIJA U deset godina udvostručila se količina turističkog otpada
HANA VIDAKOVIĆ/ANTENA ZADAR
Uza sve ekonomske blagodati koje nosi, turizam donosi i niz komunalnih problema, pogotovo u većim turističkim mjestima na Jadranu. S rastom broja gostiju raste i njihova potrošnja, a to prati i porast komunalnog otpada.
Komunalni otpad uključuje miješani komunalni otpad te odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava poput papira, kartona, stakla, plastike, biootpada i sličnog. Svakoga ljeta s masovnim dolaskom turista u Hrvatsku povećava se količina tog otpada, ponajprije jednokratne ambalaže te organskog otpada od obroka u hotelima i restoranima.
U proteklih deset godina broj turista stalno je rastao. Godine 2015. došlo je 14.3 milijuna turista, a prošle godine 21,3 milijuna. Pad je zabilježen jedino u pandemijskoj 2020. godini, no već sljedeće je nastavljen rast. U tih deset godina količina otpada od turizma u Hrvatskoj se udvostručila.
Prema podacima iz nedavno objavljenog Nacionalnog izvješća o komunalnom otpadu, koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, 2015. godine količina komunalnog otpada od turizma bila je 98.960 tona.
Već sljedeće, 2016. godine, količina tog otpada drastično je narasla na 139.535 tona i rasla iz godine u godinu sve do već spomenute 2020. kada je zbog protuepidemijskih zatvaranja pala na 83 tisuće tona. Od 2021. godine ponovno raste i lani je dosegla rekordnih 186.859 tona, što je skoro dvostruko više nego 2015.
Uzimajući u obzir prosječnu količinu komunalnog otpada po glavi stanovnika Hrvatske, količina turističkog otpada 2015. godine bila je, navodi N1, kao da ju je ‘proizvelo’ 256.374 stanovnika, a lani je već bila ekvivalentna broju od 384.484 stanovnika.
Lani je najveća količina otpada nastalog od turizma bila u turistički najrazvijenijoj Istarskoj županiji – 48,1 tisuću tona ili čak četvrtina ukupnog lanjskog otpada od turizma u Hrvatskoj. Osim toga, otpad od turizma lani je činio čak trećinu ukupne količine komunalnog otpada u Istri.
Iza Istarske slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada od turizma. Najmanje Koprivničko-križevačka (50,2 tone) i Virovitičko-podravska županija (41,9 tona).
