Invazivna riba, vatrenjača (Pterois miles), više nije rijetka pojava u Jadranskom moru. Njezina populacija ubrzano raste i širi se duž obale. Iskustva s Kariba i istočnog Mediterana pokazuju kako pravovremena reakcija može usporiti širenje i ograničiti štetu, dok odgađanje dovodi do dugotrajnih i teško popravljivih posljedica za lokalne riblje zajednice.
Stoga je započeo projekt „Strengthening national capacity for lionfish control in Croatia“ („Jačanje nacionalnih kapaciteta za kontrolu populacije vatrenjače u Hrvatskoj“), koji provodi Udruga Hippocampus iz Biograda na Moru. Cilj projekta je ojačati spremnost Hrvatske na invaziju vatrenjače kroz edukaciju i osposobljavanje djelatnika zaštićenih morskih područja, testiranje konkretnih metoda njezina uklanjanja na terenu, uključivanje ribolovaca te izradu nacionalnih preporuka za upravljanje.
Projekt financira IUCN Save Our Species u okviru Fonda za brzi odgovor na invazivne strane vrste Europske unije. Partneri na projektu su Park prirode Telašćica, Nacionalni Park Mljet, Javne ustanove Natura Jadera i Priroda te Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Vatrenjača se danas intenzivno znanstveno istražuje u Hrvatskoj, njezina biologija, dinamika širenja, utjecaj na riblje zajednice i mogućnosti upravljanja populacijom. Upravo u tom kontekstu ovaj projekt dati će poseban doprinos povezivanjem znanosti s konkretnim djelovanjem na terenu.
Projekt također otvara pitanje mogućnosti gospodarskog iskorištavanja ove vrste. U suradnji sa stručnjacima za prehrambenu tehnologiju promovirat će se sigurna konzumacija vatrenjače, čime se ekološki problem može pretvoriti u kontrolirani resurs.
Važno je naglasiti da se dio odgovora na njezino širenje već događa zahvaljujući doprinosu sportskih i rekreativnih ribolovaca, kroz nagradne akcije unutar postojećih, zakonski dopuštenih okvira. No, kako raste svijest o ekološkim i gospodarskim posljedicama njezina širenja, paralelno raste i očekivanje javnosti da će i Republika Hrvatska sustavno reagirati kako bi ublažila posljedice ove invazije.
Upravo povezivanje znanosti, institucija i angažirane zajednice kroz ovaj projekt pokazuje da odgovor na invazivne vrste mora biti zajednički napor, jer svima je u interesu očuvanje Jadrana, njegovih ribljih stokova, bioraznolikosti i dugoročne održivosti života i rada na moru, javlja Natura jadera.