Zbogvelike obale koju Hrvatska ima, ribarstvo je vrlo važna grana gospodarstva, kao i u svim sličnim zemljama.
Slaba ribarska flota, koja funkcionira na gotovo „obrtnički“ način, još uvijek je okosnica ribarstva, ali to će se ulaskom u Europsku uniju morati promijeniti, ukoliko ribarstvo želi opstati, a to je ujedno i prilika za stvaranje ozbiljnog ribarskog biznisa.
Ribarstvo je i sada važan faktor u hrvatskom gospodarstvu te značajno doprinosi izvozu. Prema podacima Europske unije, u 2011. Godini Hrvatska je izvezla 38.493 tone ribe u vrijednosti od 140 milijuna eura, koji uključuje najvažnije vrste poput plavorepe tune, slanih i svježih inćuna, sardina te svježeg lubina iz uzgoja.
Hrvatska istovremeno uvozi velike količine relativno jeftinih proizvoda, poput konzervirane haringe, ali zbog izvoza visokovrijednih proizvoda ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, što se tiče ribarstva.
Ribarstvo izravno zapošljava oko 14 tisuća ljudi, a još 10 tisuća je indirektno zaposleno na poslovima vezanim za ribarstvo.
Što se tiče ribarstva, Hrvatska je u Europsku unije ušla u idealnom trenutku, jer se uskoro očekuje reforma Zajedničke ribarske politike, što otvara brojne mogućnosti za stvaranje podloge za razvoj ribarskog sektora u Hrvatskoj.
Kako bi bile konkurentne, moderne ribarske flote moraju biti ekonomski jake, te moraju biti sposobne reagirati na promjene u potražnji za ribom. Prilagodba hrvatske ribarske flote bit će jedan od prioriteta Europskog fonda za ribarstvo.
Ali hrvatski ribari moraju biti spremni na dramatične promjene u načinu rada.
Izgubit će potpore, moraju prilagoditi opremu standardima Europske unije, te najvažnije – istočna obala Jadrana bit će otvorena ribarskim flotama iz Europske unije.
Najviše brige zadaje moćna talijanska flota, koja je i u prošlosti znala ribariti u hrvatskom dijelu Jadrana, u kojem je tri do četiri puta više ribe nego u talijanskim vodama.