Reakcija na fotografije kamenoloma u Suhovarima koji su puni vode prije podsijećali na kakva planinaska jezera Urala nego na krški teren Ravnih kotara, bila je promptna.Prof.dr.sc Tatjana Vlahović, dipl.ing.geol. dala je svoj iscrpan komentar i obrazloženje nekih detalja rada na studiji i projektu Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjima.
– Fotografije objavljene na pojedinim zadarskim portalima kojima se želi dokazati da ‘će Centar imati utjecaja na podzemne ili bilo koje druge vode u okolici’, pokazuju zapravo nešto drugo. One dokazuju da Centar neće imati utjecaj na podzemne vode, naglašava prof. Vlahović i nadalje u tekstu pojašnjava:
– Objavljene fotografije ne prikazuju naime podzemnu, već površinsku vodu, vodu koja se nakon obilnih padalina ujezerila u jami nastaloj nakon eksploatacije tehničko-građevnog kamena („kavi”). One su ujedno još jedan dokaz koji neupitno govori u prilog činjenice da je teren na kojem se planira graditi Centar gotovo nepropustan. Da je drugačiji slučaj, podzemna voda bi već ‘izbila’ na područjima koja se nalaze na nižim nadmorskim visinama. Primjerice, vodocrpilište Oko nalazi se na 60 metara nadmorske visine, a planirani Centar na 137 do 152 metra.
[pullquote align=”left”]Fotografije objavljene na pojedinim zadarskim portalima kojima se želi dokazati da ‘će Centar imati utjecaja na podzemne ili bilo koje druge vode u okolici’, pokazuju zapravo nešto drugo. One dokazuju da Centar neće imati utjecaj na podzemne vode područja[/pullquote]Ujedno još jednom ističem da su na širem i užem području potencijalne lokacije budućeg Centra za gospodarenje otpadom provedeni opsežni vodoistražni radovi koji su obuhvatili prikupljanje i obradu postojeće dokumentacije, reinterpretaciju regionalne hidrogeološke karte s prikazom u mjerilu 1:25.000.
Karta obuhvaća hidrogeološku i strukturno-geološku prospekciju slivnog područja između područja Zemunik Gornji – Biljane Donje i izvora: Oko, Golubinka, Boljkovac i Bokanjac površine od oko 200 km², kao i izradu detaljne hidrogeološke karte mjerila 1:5.000 sa strukturno-geološkom, litostratigrafskom, fotogeološkom i geomorfološkom obradom područja Zemunik Gornji – Biljane Donje, na površini od cca 5 km2. Izrađen je i katastar svih vodnih pojava i speleoloških objekata površine cca 5 km² te prikaz karakterističnih hidrogeoloških profila. Za definiranje prostorne heterogenosti i glavnih drenažnih smjerova, te za definiranje debljine pokrovnih klastičnih naslaga izvršena su i geofizička ispitivanja s izradom karakterističnih geoelektričnih profila prognozne dužine 6800 metara s dubinskim zahvatom do oko 130 metara.
Osim navedenog, istražni radovi uključili su lociranje i izradu 5 istražnih bušotina (BZO-1, BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5) do dubine 150 metara s kontinuiranim jezgrovanjem, mjerenjem vodopropusnosti, karotažnim snimanjem, određivanjem i ugradnjom piezometarske konstrukcije kojima istražne bušotine postaju opažačke. Provedeno je također trasiranje podzemne vode, iz jedne bušotine (BZO-1) i prirodne krške jame, u vrijeme sušnog i kišnog hidrološkog razdoblja godine, odnosno pri niskim i visokim vodama, te je ustanovljen monitoring razine podzemne vode u bušotini BZO-1 u trajanju od 12 mjeseci.
Temeljem provedenih namjenskih i detaljnih vodoistražnih radova na širem području planiranog zahvata kao i na mikrolokaciji, odnosno lokalitetu Biljane Donje, na kojemu se planira izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije zaključeno je:
[pullquote align=”right”]Objavljene fotografije ne prikazuju naime podzemnu, već površinsku vodu, vodu koja se nakon obilnih padalina ujezerila u jami nastaloj nakon eksploatacije tehničko-građevnog kamena („kavi”). One su ujedno još jedan dokaz koji neupitno govori u prilog činjenice da je teren na kojem se planira graditi Centar gotovo nepropustan[/pullquote]1. Šire istraživano područje izgrađeno je od gornjokrednih vapnenaca i podređeno dolomita (rudistni vapnenci – K23, vapnenci i dolomiti u izmjeni – K22), eocenskih foraminiferskih vapnenaca (E1,2), te laporovitih i pjeskovitih klastičnih naslaga eocenskog fliša (E2,3). Najmlađe su kvartarne taložine (Q) koje su zastupljene glinama, prahovima, pijescima i zemljom crvenicom, a nastale su trošenjem matičnih stijena.
2. Prostor lokacije buduće Centra za gospodarenje otpadom izgrađen je od slabo do srednje propusnih eocenskih karbonatnih naslaga čija hidraulička vodljivost (K) varira od 10-9 do 510-4 ms-1.
3. Prilikom bušenja strukturno-piezometarskih bušotina, determinacijom nabušene jezgre, mjerenjima oscilacija RPV u bušotinama BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5 i mjerenjem VDP-a u bušotini BZO-1 utvrđeno je da su eocenski vapnenci ispod površinskog okršenog dijela kompaktni.
4. Profili bušotina pokazuju vrlo kompaktne vapnence s vrlo rijetkim tektonski oštećenim intervalima male propusnosti ili nepropusne intervale (u blokovima) gdje su bušotine bušene u eocenskim vapnencima. Izuzetak veće propusnosti vezan je uz površinski, okršeni dio eocenskih vapnenaca čija debljina se kreće od 10,2 m (BZO-5) preko 16,0 m (BZO-4) do 30-tak m (BZO-1).
5. Razina podzemne vode u području mikrolokacije zahvata (BZO-2, BZO-3, BZO-4 i BZO-5) nagnuta je u smjeru zapada, odnosno zapada-sjeverozapada, a nalazi se na dubinama od 59,58 – 66,32 metara, tj. na tridesetak metara ispod najdubljeg dijela donje plohe projektiranog odlagališnog prostora (dno odlagališta planira se izvesti na dubini 15-28 metara za odlagalište neopasnog otpada, odnosno 5-15 metara za odlagalište inertnog otpada). Stoga ne postoji mogućnost izravnog dodira podzemne vode s tijelom odlagališta i odloženim otpadom, čime je zadovoljen jedan od relevantnih zahtjeva definiranih u Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada koji propisuje minimalnu udaljenost između donje razine, odnosno dna odlagališta otpada i najviše razine vodnog lica od 1,0 metara.
6. Trasiranjem provedenim pri niskim i visokim vodama utvrđena je podzemna veza samo sa rezervnim vodocrpilištem Oko, koje u sušnom razdoblju presušuje i koje se ne koristi za vodoopskrbu.
Studijom utjecaja na okoliš za Centar predviđena je maksimalna zaštita na svim dijelovima na kojima je moguće nastajanje, zadržavanje ili procjeđivanje otpadnih voda. Predviđeni donji brtveni sloj odlagališta neopasnog otpada sastoji se od 8 dijelova ukupne visine od skoro 3 metara koji uključuje i glineni materijal, bentonitni tepih, geomembranu (HDPE) foliju, zaštitni sloj geotekstila, drenažni sloj granulata i završni sloj nekompaktiranog otpada.
Također je predviđena troslojna nepropusna podna zaštita na svim objektima Centra, a kako bi se omogućila maksimalna zaštita tla i podzemnih voda, na zahtjev Hrvatskih voda uvrštena je i dodatna zaštita putem vodonepropusne HPDE folije, što će povisiti ukupnu cijenu projekta za milijuna eura.
Za razliku od sadašnjeg stanja s gospodarenjem otpadom u Zadarskoj županiji s 9 neusklađenih i oko 200 divljih odlagališta bez ikakvih, čak i osnovnih mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi, Centar je svojevrsna mjera zaštite tla, podzemnih voda i izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu u Zadarskoj županiji. Centar je projektiran u skladu s najvišim normama zaštite okoliša i sigurnost, s mjerama zaštite i praćenja (monitoringa) zbog čega je onemogućen i smanjen na najmanju mjeru bilo kakav štetan utjecaj, navodi se u odgovoru prof.dr.sc. Tatjana Vlahović, dipl.ing.geol.