Već u nedjelju građani će izaći na birališta u drugom krugu izbora, a do tada će dvoje preostalih kandidata Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović morati pridobiti i one birače koji u prvom krugu nisu izašli glasovati, kao i one koji su podršku dali Ivanu Viliboru Sinčiću i Milanu Kujundžiću. Prvu priliku za predstavljanje kandidati su imali za vikend u RTL-ovom duelu. Kakav su dojam ostavili te kako bi se to moglo odraziti na njihov krajnji uspjeh, analizirali smo s profesorom Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku te voditeljem doktorskog studija iz komunikologije na osječkom sveučilištu Perom Maldinijem, piše Tportal.
Tko je po Vašem mišljenju ostavio bolji dojam i tko je bio bolje pripremljen za predsjedničku debatu koja se ovaj vikend održala na RTL-u?
Dojam koji su predsjednički kandidati ostavili nakon obraćanja javnosti još na kraju prvog izbornog kruga umnogome je odredio njihove nastupe u drugom, ali – što je još važnije – bitno je utjecao i na njihov imidž na početku drugog izbornog kruga. Josipovićev govor, kao i cjelokupna atmosfera u njegovom izbornom centru u tom trenutku nisu mogli sakriti njegovu razočaranost i rastresenost, a njegov stil bio je prilično bezličan. Govor Grabar Kitarović, potaknut prije svega neočekivanim izbornim rezultatom i pozitivnim iznenađenjem, zvučao je pobjednički i optimistički, s puno temperamenta. Već je u tom trenutku bilo vidljivo i njezino nastojanje da pridobije glasove ne samo Sinčićevih birača, već i onih Josipovićevih, što je pokazala obuhvaćanjem gotovo svih socijalnih i političkih skupina u svojem govoru.
U ovom sučeljavanju Grabar Kitarović je nastavila svoj nastup na valu tog političkog optimizma, premda bez realnog pokrića, jer riječ je i dalje o puno političkih obećanja koja su vrlo često izvan djelokruga i ovlasti institucije predsjednika Republike. Međutim, čini se da je to upravo ono što mnogi građani žele čuti. To potvrđuje i izborni uspjeh kandidata Sinčića, čija se kampanja gotovo u cijelosti temeljila na političkim parolama u stilu Beppe Grilla, na kritikama, bez politički konstruktivnog plana i izvan predsjedničkih ovlasti, što biračima nije smetalo da ga honoriraju svojim glasovima. To upućuje na nisku razinu političke kompetencije hrvatskih birača, pretežno afektivan odnos prema političarima uopće, pa tako i prema predsjedničkim kandidatima. Dakako, i Josipović i Grabar Kitarović su to uvidjeli i odmah svoje javne nastupe dodatno obogatili dijelom tog socijalno-populističkog repertoara.
Među nekim prvim komentarima na društvenim mrežama, mnogi su Kolindi Grabar Kitarović zamjerali i možda previše agresivan, napadački nastup. Je li na Vas ostavila takav dojam?
S obzirom na to da je ona pretendentica na predsjedničku poziciju, a Josipović je brani, takav nastup je očekivan. Problem je možda u tome što se kandidati – iako je ovaj krug tematski fokusiraniji nego onaj prvi – ponovno sučeljavaju oko pitanja koja nisu meritum kada je riječ o poziciji i djelovanju predsjednika u političkom sustavu. Usto, njihovi sukobi su i dalje intonirani ad hominem, a znatno manje ad argumentum. A tu je Grabar Kitarović prednjačila pred Josipovićem. Međutim, takav negativan tip kampanje može upućivati na nedostatak vlastitih argumenata i posljedično imati negativnu recepciju kod publike.
Josipović je pak, prema prvim komentarima, ostavio dojam nesigurnosti. Kako je to izgledalo iz Vaše perspektive?
Josipović općenito u komunikaciji s javnošću ima jedan umjeren i suzdržan nastup. S jedne strane, to može biti prednost jer upućuje na staloženost i ozbiljnost, što svakako priliči jednom predsjedniku. S druge strane, u izbornoj kampanji gdje on mora uvjeriti svoje birače da podupru njegov program nužna je doza uvjerljivosti, a za nju pak treba više temperamenta i odlučnosti, što Josipovićevim javnim nastupima nedostaje. Usto, Josipović bi svoje izborne poruke trebao pojasniti i približiti prosječnom građaninu. Naime, Josipović je sadržajem svoje kampanje više od svih dosadašnjih kandidata ostao u okvirima institucije predsjednika RH jer kao aktualni predsjednik i sveučilišni profesor prava sebi ne može dopustiti iskakanja izvan formalnog političko-pravnog okvira zbog kojih bi ga i stručna, ali i politička javnost sigurno prozvali. Međutim, takav njegov diskurs ostao je neprepoznat u dobrom dijelu javnosti, osobito one nestručne, a to je ipak većina hrvatskih građana, jer je doživljen prilično formalno i apstraktno, nepovezano sa stvarnom političkom akcijom. Ako svoje stavove i program ne pojasni i ne približi većini građana u ovih nekoliko dana do izbora, njegove ideje i predlagane reforme ostat će neprepoznate i blijede, osobito u sučeljavanju s naraslim optimizmom i atraktivnim političkim obećanjima njegove protukandidatkinje.
Koliko su na uvjerljivost nastupa utjecali ‘šalabahteri’ koje su koristili i Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović?
Sasvim sigurno da bi oboje kandidata bili uvjerljiviji bez šalabahtera, međutim držim da to nije bitno odmoglo njihovim nastupima, utoliko više što su ih oboje gotovo podjednako koristili.
Jesu li se previše ponavljale stare teme o kojima su kandidati svoje stavove već iznijeli nekoliko puta i je li možda trebalo otvoriti neke nove teme?
Glavnina tema o kojima se raspravljalo u osnovi su stare, iako su neke u nešto drukčijem kontekstu i u kombinaciji s drugima, novim. Dominirale su političke i osobne kvalifikacije, predbacivanja po stranačkoj osnovi, a znatno manje je bilo riječi o tematici iz djelokruga institucije predsjednika Republike za koju se natječu. Pokušavalo se poentirati na efektima, a znatno manje na sadržaju. Nije pomogao ni set pitanja voditelja koji je pokušao suziti i fokusirati tematiku.
Kako procjenjujete daljnji tijek kampanje i izborne rezultate?
Premda je nezahvalno prognozirati, donekle je moguće anticipirati razvoj situacije. Josipović bi morao dodatno mobilizirati lijevo i građansko-liberalno orijentirano biračko tijelo koje je mahom apstiniralo u prvom krugu, a koje bi očekivano svoj glas dalo njemu. Vrlo je vjerojatno da će glasovi s desnog krila, koje je u prvom krugu dobio Milan Kujundžić, većinom otići Grabar Kitarović. Istodobno, vrlo je upitno hoće li i koliko Sinčićevih glasača svoj glas dati Josipoviću. To su glasovi onih koji su razočarani objema velikim strankama, SDP-om i HDZ-om, Sinčić ih je pozvao da ne glasuju ni za koga, a nepromišljena i netaktična izjava ministrice Opačić oduzet će Josipoviću nekoliko postotaka glasova koji bi u ovako tijesnoj utrci u konačnici mogli biti i presudni. Stoga će ovo biti prilično izjednačena utrka u kojoj je teško procijeniti konačnog pobjednika, između ostaloga zato što ključ izbornog ishoda leži u animiranju većine onih koji uopće nisu izišli na izbore u prvom krugu. Po svoj prilici, odlučivat će tek nekoliko posto glasova.