Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 473 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 68 postupaka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.
Zakon kojim je omogućen osobni bankrot, odnosno Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.
Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.
Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.
Podaci Fine pokazuju da su od 1. siječnja do 30. svibnja ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražila 472 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost.
Do 30. svibnja je 68 postupaka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 10, izdano u varaždinskom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Rijeci s devet izdanih potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.
Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno 1.703 vjerovnika, a duguju im ukupno 189,6 milijuna kuna. No, iz Fine napominju kako su podaci o ukupnom broju vjerovnika i iznosu obveza podložni promjenama jer se mogu pojaviti novi vjerovnici koje je dužnik propustio navesti u popisu obveza.
Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu – 269, a slijede Osijek s 50, Pula s 32, Rijeka s 31 te Split i Varaždin s po 16 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Požegi, gdje su pokrenuta tri postupka, te Velikoj Gorici s jednim postupkom, dok samo u savjetovalištu u Šibeniku do sada nije zaprimljen niti jedan zahtjev.
Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, veći od 59,4 milijuna kuna ili više od 31 posto ukupno prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u Dubrovniku, u kojem su pokrenuta tek četiri postupka, ali je prijavljeni iznos dugovanja veći od 28,4 milijuna kuna, odnosno 15 posto ukupnog iznosa.
U savjetovalištu u Osijeku prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 18,1 milijun kuna (9,6 posto), Varaždinu 16,2 milijuna kuna (8,5 posto), a u Rijeci 11,2 milijuna kuna (6 posto), odnosno na tih se pet savjetovališta odnosi više od 70 posto prijavljenih neplaćenih obveza građana i obrtnika koji su pokrenuli postupak osobnog bankrota.
