Europa bi se trebala pripremiti za još smrtonosnije toplinske valove koji su prouzročeni klimatskim promjenama, stoji u opsežnom izvješću objavljenom danas te se ističe da je Stari kontinent, koji se zagrijava najbrže na svijetu, prošle godine bio oko 2.3 Celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijsko doba.
Suša koja uništava usjeve, rekordno visoke temperature površine mora i dosad nezapamćeno otapanje ledenjaka samo su neke od posljedica spomenutih u izvješću Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije.
Najtoplije ljeto u povijesti
Na kontinentu, koji se od osamdesetih godina prošlog stoljeća zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, prošle je godine zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti, a u zemljama poput Francuske, Njemačke, Italije, Portugala, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva evidentirana je najtoplija godina u povijesti.
Svijet se od sredine 19. stoljeća u prosjeku zagrijao za gotovo 1.2 stupnja Celzija, što je potaknulo razornu kaskadu ekstremnih vremenskih uvjeta, poput intenzivnijih toplinskih valova, jačih suša u nekim područjima i oluja koje su postale žešće zbog porasta razine mora.
Najteže su pogođeni najosjetljiviji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta, a učinilo se premalo da bi se pridonijelo smanjenju emisija fosilnih goriva koje podižu temperature.
No negativni vremenski utjecaji postaju sve ozbiljniji širom svijeta, a u regijama sjeverne hemisfere i oko polova uočeno je osobito brzo zatopljenje.
Suše, poplave i tisuće mrtvih zbog vrućina
– Visoke su temperature širom Europe još više pogoršale otprije prisutne dugotrajne sušne uvjete, potaknule su i goleme šumske požare koji su rezultirali drugim najvećim opožarenim područjem u povijesti, a evidentirano je i više tisuća smrtnih ishoda koje su liječnici povezali s vrućinama, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
U izvješću pod nazivom Stanje klime u Europi 2022. stoji da su temperature na cijelom kontinentu u 30 godina, odnosno od 1991. do 2021., porasle za 1.5 Celzijevih stupnjeva.
Velike vrućine prošle su godine uzrokovale više od 16.000 smrtnih slučajeva, a poplave i oluje odgovorne su za veći dio od procijenjene dvije milijarde dolara štete koja je nastala zbog vremenskih i klimatskih ekstrema.
“Nažalost, sve navedeno ne može se smatrati jednokratnom pojavom ili se pripisati klimatskoj varljivosti”, napisao je u izvješću direktor Copernicusa Carlo Buontempo.
“Aktualna saznanja i trenutačno razumijevanje klimatskog sustava, kao i njegova evolucija, upućuju na to da su ovakvi događaji postali dio obrasca koji će ekstremne toplinske stresove učiniti još češćima i intenzivnijima u cijeloj regiji.”
Sve više temperature ostavile su traga na svjetskim gospodarstvima i u ekosustavima, ističe se u izvješću.
Rekordno topljenje ledenjaka u Alpama
U Alpama se u 2022., dakle u samo jednoj godini, otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad i može se govoriti o rekordu. Uzrok tomu su vrlo male količine snijega, ekstremno topla ljeta i naslage saharske prašine koju donosi vjetar.
Slična je situacija i s oceanima. Prosječna temperatura površine mora u sjevernom Atlantiku najtoplija je zabilježena dosad. Stopa zagrijavanja u istočnome Sredozemnom moru, Baltičkome i Crnom moru te na južnome Arktiku za više od triput je viša od globalnog prosjeka.
Morski toplinski valovi, koji mogu raseliti ili čak ubiti određene životinjske i biljne vrste, u nekoliko su regija trajali neprekidno i do pet mjeseci. Među njima su zapadni dio Sredozemlja, La Manche i područje oko južnog Arktika.
U većem dijelu Europe kišne su padaline bile manje od uobičajenih vrijednosti, što je jako pogodilo poljoprivrednu proizvodnju i rezerve vode te istodobno stvorilo pogodne uvjete za izbijanje šumskih požara.
U 2022. je evidentirano drugo najveće opožareno područje u regiji. Golemi su požari opustošili dijelove Francuske, Španjolske, Portugala, Slovenije i Češke.
Rezerve vode u Španjolskoj su se smanjile na manje od polovine kapaciteta do srpnja 2022., nakon što su stanovnici Pirenejskog poluotoka doživjeli četvrtu godinu zaredom koja je bila sušnija od prosjeka.
U dijelovima Francuske poljoprivrednici nisu imali mogućnost da navodnjavaju polja, a sušni su uvjeti utjecali i na žetvu žitarica i berbu grožđa u Njemačkoj.
Manje hidroelektrične, više obnovljive energije
Suša je utjecala i na proizvodnju energije, što je rezultiralo smanjenjem hidroelektrične energije, ali i proizvodnje nekih nuklearnih elektrana koje se uvelike oslanjaju na zalihe vode zbog hlađenja postrojenja.
Ipak, u izvješću se spominje i jedan pozitivni znak za budućnost. Vjetar i solarna energija su u 2022. godini proizveli 22.3 posto električne energije Europske unije, nadmašivši prvi put proizvodnju iz fosilnih goriva.
U izvješću stoji da je takav rezultat posljedica kombinacije faktora, među kojima je i “znatno povećanje” kada je posrijedi uvođenje solarne energije tijekom prošle godine.
“Sunce i vjetar se tijekom cijele godine nadopunjuju – sunčevo zračenje jače je u kasno proljeće i ljeto, dok je intenzitet vjetra obično veći zimi”, stoji u izvješću.
Premda u posljednjih 30 godina nema značajnijeg trenda u obrascima izmjene vjetra ili kiše u Europi, u izvješću se kaže da je količina sunčeve svjetlosti znatno povećana, a samo u 2022. je evidentirana najveća količina sunčevog zračenja od početka mjerenja 1983. godine.
