SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljen 18. svezak časopisa Archaeologia Adriatica, posvećen profesoru emeritusu Brunislavu Marijanoviću

Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je 18. svezak časopisa Archaeologia Adriatica, posvećen profesoru emeritusu Brunislavu Marijanoviću, u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru i arheologiju općenito.
Glavni i odgovorni urednik časopisa prof. dr. sc. h.c. Ante Uglešić najavio je kako je ovo zadnji broj koji izlazi pod njegovim uredništvom te je zahvalio svim suradnicima, posebice profesoru Marijanoviću na doprinosu renomeu i Odjela za arheologiju i časopisa koji je svrstan u nacionalnu kategoriju A1.

– Časopis smo svake godine nastojali poboljšavati koliko smo god mogli. Čestitam profesoru Marijanoviću s kojim sam dugo radio zajedno, bio je urednik prije mene te je velikim dijelom zaslužan za njegov razvoj, kao i za razvoj naše Arheologije od dolaska na tadašnji Filozofski fakultet do stasanja u samostalni odjel, rekao je u pozdravnoj riječi dr. Uglešić.

Izv. prof. dr. sc. Klara Gusar pročitala je dijelove iznimne biografije profesora Marijanovića. Rođen je 1949. godine u Prozoru (BiH), osnovnu školu i gimnaziju završio je u Jajcu te 1968. upisuje Studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kojem diplomira 1973. godine. Na istom fakultetu 1980. brani magistarsku radnju „Topografija i stratigrafija starijeg neolitika u Hercegovini”, a deset godina poslije, 26. lipnja 1990., doktorsku disertaciju „Eneolitik Bosne i Hercegovine”. U svojoj dugoj i plodnoj radnoj karijeri formativno razdoblje provodi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Zbog osobnih i obiteljskih razloga, neposredno prije raspada tadašnje državne zajednice, 31. prosinca 1990. zaključuje svoj rad u Zemaljskom muzeju i prelazi u Arheološki muzej u Splitu. Na poziv prof. dr. sc. Janka Beloševića, tadašnjeg predstojnika Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, od 1993. radi na Odsjeku za arheologiju, danas Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Samostalan istraživački rad započeo je kada je uz akademika Borivoja Čovića vodio iskopavanje na željeznodobnoj gradini Kopilo kod Zenice. Terenski rad rezultirao je otkrićem više brončanodobnih gradina i neolitičkih nalazišta poput Ravlića pećine, a svojim znanstvenim radom pridonio je cjelovitijem spoznavanju neolitika u Hercegovini.

U Zadru je Marijanović bio usmjeren ponajprije na prapovijesnu problematiku istočnog Jadrana i njegova zaleđa. U tom se okviru bavio topografskim i stratigrafskim pitanjima, razradom problematike pojedinih kultura i kulturnih fenomena, oblikovanjem nove periodizacije te istraživanjem pojedinih pitanja duhovne kulture. Profesorov veliki znanstveno-nastavnički doprinos potvrđen je izborom u zvanje profesora emeritusa 2018. godine.
Priloge iz ovog broja časopisa predstavila je dr. sc. Sonja Kačar iz Austrijskog arheološkog instituta. Između ostalih obrađene su teme nalazišta kasnoga gornjeg paleolitika u Veloj Pećini kod Kali na Ugljanu,  probnoga arheološkog istraživanja neolitičkog nalazišta Pod Jarugom u Podgrađu, a naselja sopotske kulture na Vinkovačkom području, lasinjske kulture u Bosni i Hercegovini u svjetlu nalaza bočice iz Visokog Brda, tragova maslinarstva u prapovijesti istočnog Jadrana, nalaza sa zadarskog Muraja itd.
Profesor Marijanović zahvalio je autorima i kolegama s Odjela na počasti koju su mu ukazali, nakon čega je priređen prigodni domjenak uz razgledanje arheološke zbirke.