INTERVJU Ivan Marković, predsjednik ŽIP-a: Enormni pritisak i napadi pojedinih kandidata i listi na ŽIP su neosnovani jer nije ŽIP zaprimao i prebrojavao glasačke listiće

U Zadru ovih dana traje neviđena postizborna trakavica kojom zadarski SDP i Pravo i pravda na sve moguće načine pokušavaju dokazati da PIP ima pravo na vijećnika u Gradskom vijeću.

Županijsko izborno povjerenstvo stoga je, osobito od strane zadarskog SDP-a, dobilo niz oziljnih optužbi na svoj račun, no Ustavni sud potvrdio je njihovu odluku o nevažećem listiću s rednim brojem stranke Pravo i pravda.

S predsjednikom ŽIP-a i čelnikom Županijskog suda u Zadru, Ivanom Markovićem, stoga smo otvoreno porazgovarali o nesvakidašnjoj situaciji koja je zadnjih dana postala jednom od središnjih nacionalnih tema, zapravo svojevrsna meta za potkusurivanje, prije svega gubitnicima prošlih lokalnih izbora.

– Odluke Županijskog izbornog povjerenstva u Zadru postale su jednom od glavnih tema u hrvatskom političkom i medijskom prostoru. Jeste li očekivali ovakve reakcije na Vaše odluke o proglašenju nevažećim izbornih listića stranke Pravo i pravda?

– Osim u Zadru, slična situacija zabilježena je i u drugim dijelovima Hrvatske, primjerice u Đakovu, Otočcu i Korčuli, gdje je razlika između kandidata bila svega nekoliko glasova, zbog čega su stranke ili kandidati koji nisu zadovoljni izbornim rezultatom tražili novo prebrojavanje glasačkih listića. Samo po sebi to ne bi trebalo biti ništa neuobičajeno jer se u praksi zaista može dogoditi jednostavna pogreška u brojanju listića ili još češće pogreška ili različito tumačenje važećih i nevažećih listića. Navedeno iz razloga što se važećim može smatrati i listić popunjen protivno čl. 99.st.4. Zakonu o lokanim izborima (ZoLI) kojim je propisano da se „glasački listić popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje“ ako se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju kandidacijsku listu ili kandidata je birač glasovao, dok je nevažeći listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao.

Takva pravna regulativa po prirodi stvari upućuje na procjenu važećih ili nevažećih listića na terenu na temelju neposrednog pregleda listića i u tom smislu ne postoji egzaktno pravilo ili formula za procjenu njihove valjanosti.
Međutim, ono što razlikuje prijedloge za ponovljene uvide i prebrojavanje glasačkih listića na području Zadra , ostalih spomenutih slučajeva u drugim gradovima, enormni su pritisak i napadi pojedinih kandidata i kandidacijskih listi na ŽIP Zadar, što je svakako neosnovano jer nije ŽIP zaprimao i prebrojavao glasačke listiće na pojedinim biračkim mjestima, niti sudjelovao u sastavljanju zapisnika o radu biračkih odbora. Naime, odlučivanje o tome je li konkretan glasački listić važeći ili nevažeći u prvom je redu u nadležnosti članova biračkih odbora. Za podsjetiti je da je birački odbor sastavljen od dva nestranačka člana, dok su svi ostali članovi stranački, tj. članovi koje su predložile političke stranke prema ključu sudjelovanja u vlasti u jedinici lokalne uprave. Stoga začuđuje žestina napada na ŽIP od strane jedne političke stranke i njenog kandidata koji nisu zadovoljni izbornim rezultatima s obzirom da su njihovi predstavnici kao članovi biračkih odbora aktivno sudjelovali u prebrojavanju glasačkih listića i procjeni koji je glasački listić važeći, a koji nije.

– Jeste li očekivali ovakve reakcije na Vaše odluke o proglašenju nevažećim izbornih listića stranke Pravo i pravda?

– Nije neočekivano da se stranka koja gubi izbore s manjom razlikom u glasovima žali i da u okviru propisanog žalbenog postupka štiti svoja prava, kao što je to slučaj i u drugim sredinama. U medijima je objavljeno da stranci Pravo i pravda nedostaje samo jedan glas za ulazak u Gradsko vijeće, zbog čega su njihove reakcije i prijedlozi za ponovno prebrojavanje i ocjenu važenja glasačkih listića sasvim razumljivi. Zapravo, najprije se radilo o glasačkom listiću na kojemu je bila zaokružena kandidacijska lista br. 7. Pravo i pravda – Robert Modrić, a ispod dopisan tekst koji dovodi u sumnju valjanost listića dok je na drugom listiću kandidat iste stranke, umjesto kruga, označen križićem. Osim korištenja predviđenih pravnih sredstava, što je naravno dopušteno, nismo primijetili nikakve neprimjerene rekacije ili medijske napade na ŽIP od strane te stranke ili njenog kandidata koji se, usput rečeno, pokazao kao pravi gospodin.

– Kako uopće komentirate ovakve optužbe koje čak spominju “zavjere ŽIP-a u Zadru”?

– Rekao bih da su ispod političke, a i kulturne razine komuniciranja. Pri tom se gubi iz vida ono što je naprijed rečeno da valjanost glasačkih listića procjenjujue birački odbori koji se sastoje od predstavnika političkih stranka, pa tako i političke stranke koja izražava nezadovoljstvo radom ŽIP-a. Nadalje, osim biračkih odbora, ŽIP je samo jedno u nizu izbornih tijela budući da rad biračkih odbora nadziru prije svega općinska i gradska izborna povjerenstva koja su također sastavljena od nestranačkih i stranačkih članova. Tu je i Državno izborno povjerenstvo koje koordinira cijeli izborni proces te na kraju Ustavni sud koji odlučuje o izjavljenim žalbama i donosi konačnu, obvezujuću odluku. A upravo je Ustavni sud odbio žalbu te političke stranke i njenog kandidata i potvrdio rješenje ŽIP-a kojim je glasački listić na kojemu je nešto dopisivano što dovodi u pitanje volju birača, proglašen nevažećim.

– Očekujete li novu žalbu Prava i pravde nakon proglašenja nevažećim listića na kojemu je birač, umjesto kruga, na redni broj stranke Pravo i pravda stavio križić?

– Objektivno očekujem takvu žalbu. Ustavni sud je u zadnjoj svojoj odluci, povodom žalbe stranke Pravo i Pravda od 2. lipnja, 2025. naveo: „Ovisno o utjecaju na izborne rezultate navedenih nevažećih glasačkih listića potrebno je da Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zadra razmotri donošenje nove odluke o rezultatima lokalnih izbora za izbor članova Gradskog vijeća Grada Zadra.“ Ako bi žalbeni postupak završio s takvim ishodom, to bi praktički značilo da strankama i kandidatima teku novi rokovi za isticanje novih prigovora i novih žalbi i da teoretski može doći do ponovnog prebrojavanja svih glasačkih listića na području grada Zadra, a daljnji razvoj događaja u tom slučaju za sada nije moguće predvidjeti.

– Jeste li očekivali ovakvu odluku Ustavnog suda koji je potvrdio Vašu odluku o proglašenju listića sa “škrabotinom” nevažećim, a kojom je odbijena žalba njihova  kandidata za gradonačelnika Danijela Radete?

– ŽIP je zauzeo stav da je taj listić nevažeći, zbog čega smo opravdano očekivali da će Ustavni sud potvrditi našu odluku, što se i dogodilo. To je ujedno potvrda rada najprije biračkog odbora na tom biračkom mjestu, a ujedno i rada ŽIP-a, te se i po tome vidi koliko su neprimjereni i promašeni komentari imenovanog kandidata da ŽIP ne zna svoj posao, da ŽIP treba raspustiti, da smo politički instrumentalizirani u korist HDZ-a i slično.

– I na kraju, zbunjuje li, po Vama, građane činjenica da je potpredsjednik ŽIP-a, Ante Bačić, javno obznanio stav o nevažećem listiću sasvim suprotan Vašoj i odluci većine članova Povjerenstva?

– Povodom žalbi na naša rješenja Ustavni sud je donio više različitih odluka, od kojih su neke bile donesene jednoglasno, a neke nadglasavanjem uz pisanje izdvojenih mišljenja pojedinih sudaca Ustavnog suda. Slično se dogodilo i u radu ŽIP-a Zadar, neke odluke smo donijeli jednoglasno, a neke većinom glasova. Stoga izdvojeno mišljenje potpredsjednika Ante Bačića ne predstavlja ništa neobično i u tome osobno ne vidim nikakav problem. Drugo je pitanje što stranke ili kandidati koji su nezadovoljni izbornim rezultatom pokušavaju instrumentalizirati njegovo izdvojeno mišljenje u svoje dnevnopolitičke svrhe, za što ne bi trabao biti odgovoran ŽIP, a ni član ŽIP-a koji je donio takvo mišljenje.
Zaključno, mislim da je u interesu svih, što brže konstituiranje lokalne vlasti, što se najefikasnije može postići omogućavajem institucija da odrade svoj posao bez nepotrebnog pritiska, sve sukladno zakonu i Ustavu te suzdržavanjem od neutemeljenih i agresivnih medijskih nastupa i optužbi. U protivnom, dajemo prostora tezi da je „Zadar grad slučaj“ i sami o sebi šaljemo ružnu sliku, što smatram da ipak nije istina.