Danas obilježavamo Hrvatski dan moždanog udara, dan kada pojačano ukazujemo na važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma te na potrebu hitnog reagiranja pri njihovoj pojavi.
Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti i teškog invaliditeta u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, iako se posljednjih dvadesetak godina bilježi pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti. Presudno je na vrijeme prepoznati simptome, a oni su: iznenadna utrnutost ili slabost ruke, noge, lica, iznenadne smetnje govora, iznenadne smetnje vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost, gubitak ravnoteže i iznenadna jaka glavobolja.
– Moždani udar se može dogoditi bilo kome i bilo kad. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar. No, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti preventivnim mjerama. Postoje rizični čimbenici moždanog udara i isti bi se trebali na vrijeme identificirati. Imamo rizične čimbenike na koje možemo utjecati, a to su visoki krvni tlak, fibrilacija atrija, šećerna bolest, povišena razina kolesterola, prekomjerna tjelesna težina, loša prehrana (prekomjerni unos soli, šećera i masti), manjak tjelovježbe, pušenje, konzumacija alkohola, depresija i stres. Postoje i rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati, a to su dob, spol, genetika, kazala je Nikolina Narančić Knez, dr. med., v.d. voditeljice Odjela za neurologiju Opće bolnice Zadar.
Sve rizične čimbenike koje osoba ima važno je na vrijeme prepoznati te pravodobno reagirati, liječiti postojeće bolesti i promijeniti životne navike. S druge strane kad se moždani udar dogodi, ključna je žurna reakcija.
– To znači što prije doći u bolnicu na hitan pregled neurologa, kako bi se na vrijeme učinila dijagnostika i započelo adekvatno liječenje, jer kod moždanog udara svaka minuta je bitna, upozorava dr. Narančić Knez.
Moždani udar češće pogađa osobe starije životne dobi, no zadnjih godina primijećen je porast moždanog udara i kod mladih ljudi. – Lani je na našem Odjelu liječeno 370 pacijenata s moždanim udarom, a najmlađa je pacijentica imala svega 27 godina. Žene češće zanemaruju svoje simptome ili ih teže prepoznaju jer često imaju i nespecifične popratne simptome kao što su opća slabost, nesvjestica, zbunjenost, nagla promjena ponašanja, mučnina ili povraćanje i sl. Unatoč svim javnozdravstvenim akcijama i dalje nam znaju doći pacijenti sa simptomima moždanog udara koji traju više od pola dana, dan, često i više. To je zabrinjavajuće, ističe dr. Narančić Knez.
Naglašava i važnost naše ultrazvučne dijagnostike karotidnih arterija i vertebralnih arterija. Tom pretragom se gledaju navedene krvne žile, njihova stijenka, širina, eventualni plakovi (naslage) i brzina protoka. Ova pretraga je posebice važna kad postoje aterosklerotske promjene na tim krvnim žilama ili moguće disekcije (raslojavanje stijenke) koje mogu biti uzrok moždanog udara.
Podizanje svijesti o moždanom udaru odgovornost je cijele zajednice. Što više ljudi zna prepoznati simptome i razumije važnost hitnog djelovanja, veće su šanse za pravodobno liječenje i bolji ishod za oboljele. Zato je važno da poruka ovog dana dopre do svakog pojedinca: Moždani udar je hitno stanje u kojem vrijeme doslovno znači život, javlja Opća bolnica Zadar.
