Franz Ludwig von Welden bio je barun, a imenovan je 1828. zapovjednikom garnizona u Zadru. Taj plemenitaš i vojnik nosi velike zasluge za osimšljavanje i podzanje prvoga javnoga perivoja u Zadru, tada glavnoga grada Kraljevine Dalmacije. U svoje slobodno vrijeme von Welden bavio se i botanikom i u nepune tri godine boravka u Zadru uspio je dosta temeljito istražiti dalmatinsku floru. U jednom od pisama iz 1829. u njegovoj ostavštini, uz ostalo, piše:
– Zima je bila pogodna za sadnju i odlična za podizanje jednoga javnoga perivoja. Smjestili smo ga na Bastionu kod pet bunara (bolje: Bastion Grimani) i u njemu dok nisam otišao dalje u službu, posadili smo pet tisuća i 380 stabala oleandra, crnike, zelenika, ruja, smrdela, šipka… (von Welden navodi latinske nazive, pr. a.) tako da je nastao lijepi perivoj.
Dakako da je perivoj osim biljaka bio prepun i drugih sadržaja. Na uzvišenju podignut je vidikovac odakle je građanstvo moglo uživati u nesmetanom pogledu na sve četiri strane svijeta. Na sjevernom dijelu bila je kavana u maurskom stilu, a objekt je porušen u savezničkom bombardiranju Zadra u 2. svj. ratu. Bile su podignute i dvije pagode, dok je u podnožju toga uzvišenja napravljen prostor prikladan za čuvanje – leda. Led su mogli koristiti i građani, a danas je Ledana zabavni i ugostiteljski objekt.
Perivoj je sadržavao i druge objekte, kamene klupe i stolove, kolonade, obelisk… sve da bi građanima, nakon što bi se navečer zatvorila sva vrata, bio omogućen ugodan boravak na svježem zraku i obilju zelenila, a nedjeljom i blagdanima za koncerte i slične priredbe. Tijekom vremena perivoj je dobivao nove i nove sadržaje, između ostaloga polovicom 19. stoljeća umjetnu špilju nad čijim je ulazom bio postavljen von Weldenov grb. Ulaz u perivoj i kavana osvijetljeni je 1896., dvije godine poslije uvođenja električne rasvjete u Zadar.
Idejni otac i najzaslužnija osoba za podizanje javnoga perivoja, koji danas nosi ime Jelene Madijevke, barn Welden poslije Zadra službovao je u Linzu, u Innsbrucku, a 1848. postao je civilni guverner Beča. Umro je u Grazu 1853. godine.