Vrhunac je vodenog vala, mnogi domovi su poplavljeni, a kiša ne staje. Ako vam je voda prodrla u dom, svakako ju čim prije je moguće ispumpajte pa dobro očistite i osušite prostor kako se ne bi razmnožile bakterije i stvorila plijesan čije spore se šire zrakom, ulaze u respiratorni sustav svih ukućana te počnu stvarati probleme.
Osim toga, živite li na poplavljenom području dobro pazite kakvu hranu jedete i je li voda koju pijete dovoljno čista da ne biste ugrozili zdravlje, i svoje i članova svoje obitelji.
– Na područjima gdje se voda povukla potrebno je započeti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada), nakon čega je potrebno pranje vodom i deterdžentima. Završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu, pri čemu treba koristiti gumene rukavice i čizme. Unutarnje zidove premazati algicidima – savjetuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Naglašavaju važnost dobre dezinfekcije svega u domu nakon isušivanja.
– Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine koji su bili u doticaju s poplavnim vodama – dodaju.
Kad shvatite da vam je dom poplavljen, najprije isključite struju kao ne bi došlo do kratkog spoja, jer struja i voda nikako ne idu zajedno. Ukoliko se razvodna kutija nalazi u podrumu, tad je mudro pozvati stručnjaka.
– Nikada ne isključujte i uključujte struju sami i ne koristite električni alat ili uređaj dok stojite u vodi. Ako električnu energiju možete isključiti s udaljenog suhog mjesta, isključite struju, čak i ako to otežava ili usporava čišćenje. Ako morate ući u vodu da pristupite glavnom prekidaču, zovite električara da isključi struju – naglašavaju u HZJZ-u.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo podijelio je i važne savjete za sprječavanje nastajanja i širenja zaraznih bolesti među stanovnicima na poplavljenim područjima:
- Koristiti vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu.
- NE konzumirati vodu iz vlastitih lokalnih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) radi zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih.
- Uspostavljanje alternativne vodoopskrbe (autocisterna ili flaširana voda) je u nadležnosti lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, Crvenog križa itd., a nadzor nad istom također provodi sanitarna inspekcija i zavodi za javno zdravstvo.
- Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vodovodne instalacije, izvorišta i bunarske vode, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili piće obavezno prokuhati.
- Voda se prokuhava tako što se nakon što voda proključa još 15 minuta kuha. Voda se ohladi i spremna je za konzumiranje, a preostala voda se sprema u hladnjak.
- Prokuhana voda koristi se za piće, pranje ruku i održavanje osobne higijene, pripremanje hrane, pranje voća i povrća.
- Ukoliko je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, onda se koristi SAMO kao tehnološka voda, te se NE SMIJE koristiti za piće, kuhanje ili pranje, jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.
- NE konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedostatka električne energije
- Isključivo konzumirati hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, ‘suhu’ ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
- Izbjegavati konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.
Ukoliko je razina vode koja je ušla u dom niska, tad nema smisla zvati vatrogasce ili nekog drugog da to izbaci posebnom pumpom, jer one katkad ne mogu ispumpati centimetar, dva vode. To napravite sami tako da vodu skupljate starim krpama i ručnicima, cijedite u neku posudu i iznosite iz kuće, tako sve dok ne pokupite sve.
Svakako otvorite sve prozore kad kiša stane kako bi što više vlage isparilo, a poplavljeni dijelovi doma se brže osušili.
Dogodi li vam se da je puno vode ušlo u prostor, tad će vam pumpa za ispumpavanje jako dobro doći. Nije ju loše kupiti, posebno ako živite u području gdje su poplave česte nakon obilnih padalina kakvima svjedočimo ovih dana. Te pumpe nisu toliko skupe, mogu se nabaviti za nekih 400 kuna.
Nakon što ste se riješili vode, važno je podrum što brže osušiti kako bi šteta na kući bila manja i smanjila se šansa od pojave velike količine plijesni. Postoje posebni uređaji za isušivanje prostorija koji se mogu unajmiti.
Plijesan u domu nikako nije dobra za zdravlje. To su zapravo gljivice koje ispuštaju sitne spore u zrak pa one lako mogu doći u gornje dijelove kuće. Udisanje njezinih vrlo sitnih čestica zna iritirati oči, nos i grlo kao i uzrokovati poteškoće s disanjem, kašalj, alergijske reakcije itd.
Plijesan je važno najprije ukloniti čišćenjem, a tu pomaže i ribanje mješavinom tekućine za izbjeljivanje i vodom u omjeru 1:3. Zidove je nakon čišćenja dobro premazati posebnim sredstvima namijenjenima za sprječavanje prodiranja vlage, a postoje i ostali materijali, boje i premazi otporni na vlagu i stvaranje gljivica.
– Plijesni mogu preživjeti mjesecima i godinama bez uvjeta za rast i biti u stanju mirovanja dok se ponovno ne počnu razvijati i rasti. Na zidovima i u kućanstvu je otkriveno preko dvjesto vrsti plijesni od kojih je četrdesetak klasificirano kao opasne i štetne po zdravlje. Plijesni proizvode alergene, iritanse i toksine, koji izazivaju negativne reakcije kod ljudi i životinja. Reakcija na plijesan ovisi o tome koliko dugo je osoba izložena, količini, vrsti plijesni, dobi i osjetljivosti, a izloženost uzrokuje različite simptome, od iritacije do ozbiljnih zdravstvenih problema – rekao nam je jednom prilikom Miro Dokmanović, stručnjak za isušivanje iz zagrebačke tvrtke Proluft.
– Ako ste otkrili plijesan na zidu ili drugim površinama u kući, jedno je definitivno: morate što prije reagirati, osobito ako imate malu djecu ili osobe sa oslabljenim imunitetom. Pojava plijesni na zidovima siguran je znak da imate problema sa vlagom u kućanstvu – pojasnio je.
Ovaj stručnjak kaže kako na tržištu postoje deseci sredstava na bazi klora ili specijalnih fungicida. Za varikinu je rekao da plijesan uništava djelomično, više je izbijeli pa se neko vrijeme ne vidi, ali se brzo vrati.
– U efikasna i prirodna sredstva spadaju: denaturirani alkohol (etanol 70 posto), izopropil alkohol ili vodikov peroksid – rekao je i napomenuo da je kod čišćenja važno biti oprezan zbog isparavanja koja mogu ozbiljno naštetiti dišnim organima.
Pojasnio nam je postupak čišćenja plijesni:
- Čišćenje radite samo ako se radi o manjim površinama koje su zahvaćene.
- Ako je plijesan prodrla u strukturu zida morat ćete skinuti sloj žbuke, inače će se plijesan opet proširiti.
- Kod čišćenja je važno koristiti zaštitna sredstva, kako bi se zaštitili, jer sitne spore lete zrakom.
- Uzmite gumene rukavice, masku za disanje koja zadovoljava EN 149 normu i ako imate zaštitne naočale.
- Važno je zatvoriti vrata od drugih prostorija, a tamo gdje čistite širom otvorite prozore.
- Uzmite više starih krpa, kako bi ih kad se zaprljaju mogli bacili.
- Natopite krpu sredstvom ili stavite alkohol u raspršivač.
- Čistite nečistoće od vanjskog ruba prema sredini, kako se plijesan ne bi širila po zidu.
- Ako je hrapava površina, koristite staru četkicu kako bi se bolje očistila plijesan.
– Budite vrlo oprezni jer alkoholne pare su jako zapaljive i nemojte raditi blizu plamena ili iskre. Kako bi učinak bio bolji morate ponoviti postupak barem dva puta. Također, nakon čišćenja obrišite zid čistom krpom i pustite da se osuši. Ukoliko je zid još vlažan dobro je koristiti isušivač zraka – upozorio je Miro Dokmanović.
– Kako biste se trajno riješili plijesni, morate se riješiti viška vlage zbog koje i dolazi do razvoja gljivica i plijesni. Tek kada ste sigurni da ste uklonili uzroke vlage i očistili zid od plijesni, tada možete nanositi boju ili zaštitni premaz – savjetovao je ovaj stručnjak.