MONUMANTALNO OTKRIĆE KOD PAŠMANA Pod morem pronađeno golemo neolitičko naselje staro 6.700 godina

Veliko zanimanje u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, izazvala je vijest o nedavnom iznimnom, spektakularnom, podmorskom arheološkom otkriću kod Pašmana.

Znanstveni tim s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, podsjetimo, o čemu smo izvijestili netom po objavi na njihovoj fb stranici (video), otkrio je u plićini između Neviđana i otočića Školjića impresivne ostatke potopljenog neolitičkog naselja, za koje prve analize potvrđuju da je staro oko –  6.700 godina. Riječ je o jednom od najupečatljivijih arheoloških nalazišta na istočnoj obali Jadrana u posljednjim desetljećima.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana“, kojim rukovodi dr. sc. Mate Parica. Njegov tim je tijekom probnih podvodnih istraživanja dokumentirao monumentalnu, ljudskom rukom podignutu strukturu dužu od 300 metara, danas smještenu na dubini oko pet metara.

Radiokarbonske analize jasno je smještaju u 4700. godinu prije Krista, u vrijeme kada je razina mora bila znatno niža, što znači da se ovo nekadašnje naselje nalazilo na kopnenoj površini — od obale tada odvojeno tek tankom, danas potopljenom prevlakom… Zašto je neolitička zajednica odabrala upravo to, od obale izdvojeno mjesto za izgradnju golemog naselja, zasad ostaje nepoznanica, otvoreno pitanje i jedan od intrigantnijih aspekata izuzetno značajnoga otkrića. Pritom je korištena nevjerojatno velika količina kamena, a prvotne sonde otkrivaju složenu arhitektonsku organizaciju prostora…

Arheolozi su, osim impozantnog suhozida, zabilježili i niz gusto zabijenih drvenih pilona koji paralelno prate liniju kamenog zida. Taj segment, premda samo djelić ukupne strukture, već pokazuje da se ispod površine krije razgranata mreža građevinskih elemenata, čija će daljnja analiza zahtijevati godine sustavnog rada. Ovako složena podmorska arhitektura sve je češće prisutna u novim otkrićima na istočnoj obali Jadrana, što upućuje na to da su zajednice ranog neolitika živjele intenzivno vezane uz more i pomorsku trgovinu.

Uz istraživače Sveučilišta u Zadru, na projektu sudjeluju i stručnjaci Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, kao i djelatnik Javne ustanove u kulturi Agencija Han Vrana, što daje dodatnu širinu interdisciplinarnom pristupu ovom iznimno važnom lokalitetu.

Iako je dosad istražen tek mali dio nalazišta, već sada je jasno da se pred arheolozima nalazi posao koji bi mogao značajno promijeniti razumijevanje najranijih pomorskih zajednica na Jadranu. Novo paško-pasemansko nalazište – koje je u ponekim domaćim i inozemnim medijima već nazvano ‘Hrvatska Atlantida’ – otvara niz pitanja, ali i nudi rijetku priliku da se doslovno uroni u vrijeme kada su prve zajednice uz istočnojadransku obalu počele oblikovati svoje odnose s morem — i trajno ih upisivati u krajolik čija povijest ima još neistraženih detalja.