Biograjka Nikolina Uroda i Jasen Boko: "Za Aleksandrom Velikim u srce Azije", svoje zapise iz zemalja gdje mitovi još žive predstavili u Biogradu na Moru

Nikolina Uroda i Jasen Boko: Za Aleksandrom Velikim – U srce Azije… u Biogradu!

Arhiva, ilustracija

Da se u stanovnicima Biograda na Moru i okolice kriju putnici, makar i u mašti, dokazuje činjenica da su događaji u kojima se prezentiraju putopisi u Gradskoj knjižnici Biograd jedni od najposjećenijih. Zaključna knjiga, iz naslova, putopisne trilogije „Na putu svile“ i „Tragovima Odiseja“, o slavnim osvajačima, putnicima ili lutalicama koji su povezali Mediteran i Aziju, bila je promovirana u petak. Prilku o tome da saznaju iz prve ruke kako se na putu proveo Jasen Boko, jedan od naših najvećih putopisaca, tako nisu propustili ni brojni Biograđani. Posebnu je njihovu pozornost privukla njegova suputnica Nikolina Uroda, arheologinja i što je najvažnije – Biograjka, koja je s putopiscem krenula iz Makedonije, pa preko Turske, Irana i Afganistana, sve do Uzbekistana, što je postalo sastavnim dijelom Bokove knjige „Za Aleksandrom Velikim – U srcu Azije“.

Krasan uvod za književnu večer napravila je ravnateljica biogradske knjižnice Jelka Sipina. Ona uvijek o svojim gostima izvuče ono najbolje, pa je tako predstavila Jasenka Boku kao svestranog čovjeka, intelektualca velikog formata, plodonosnog pisca koji piše dramske tekstove, dramske kritike, a od 11 napisanih knjiga 3 su književni putopisi, koji je diplomirao dramaturgiju i svjetsku književnost, samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, bivši ravnatelj HNK, producent…Hvalila je i njegovu knjigu: – „Knjiga je napisana tako da bi se pretenciozno mogla nazvati kulturno poviješću srednjeg istoka. Povezuje kulturu, povijest, arheologiju i sve spaja u cjelinu, bogata je detaljima.“ Za Biograjku Nikolinu Urodu je kazala kako je bila u prilici upoznati kulturu Srednjeg istoka. Početak jedno ipol satnog druženja s gostima uz brojne atraktivne fotografije popraćene uzbudljivim opisima pravih aktera ovih putovanja, započela je Sipina pročitavši motivacijski uvod, ulomak iz knjige:

Upravo to tražim na ovom putovanju koje je započelo u Skopju, u zemlji koja se danas zove Makedonijom, a završit će u Samarkandu, u srcu Azije, današnjem Uzbekistanu. Jer tim je stazama sa svojom vojskom prošao Aleksandar III. Makedonski, kojega će povijest upamtiti kao Velikog. Rođen je u Peli godine 356. prije Krista, umro u Babilonu 323., a između ta dva datuma stao je dramatičan život čovjeka koji je bitno promijenio kartu poznatog svijeta. U dvadesetoj godini zaputio se iz Pele, grada na sjeveru današnje Grčke, pregazio jugozapadne provincije Perzije – današnju Tursku, Bliski istok i Egipat – zatim osvojio sjever i istok do Baktrije i Sogdijane – prostora na kojem su danas Afganistan, Uzbekistan, Tadžikistan – napao Indiju, spustio se Indom do mora, krenuo prema Arapskom poluotoku te, nakon 35 000 prijeđenih kilometara, skončao u Babilonu, u trideset i trećoj godini života. Da je poživio do pedesete, takvim bi tempom vjerojatno stigao do Južne Amerike! On je prvi koji je umrežio taj golemi prostor, učinio ga jedinstvenom državom. Izmiješao je ljude i kulture, helenizam usadio u srce Azije, a lokalne običaje uveo u život svoje vojske, a potom i cijelog grčkog svijeta…

Odabrani ulomak iz knjige zapravo donosi razlog putovanju dvoje suputnika Nikoline i Jasena tragovima Aleksandra Velikog, koji je u osvajanje svijeta krenuo iz Pele na sjeveru Grčke, a oni u potragu za njim iz Skopja, prošavši Grčku, Tursku, Iran, Afganistan, Uzbekistan i Egipat, po mnogim zemljama na rubovima rata. O riziku putovanja tim zemljama Nikolina je progovorila na način da je usporedila ratnu situaciju u Hrvatskoj iz Domovinskog rata, kada je kao srednjoškolka putovala iz Biograda u Zadar na nastavu pod oglašenim uzbunama i kišom granata. Dakle, ništa drukčije nije bilo ni na opisanim putovanjima, jer rizik uvijek postoji, zaključila je. Plavokosa i plavooka arheologinja Nikolina izazvala je veliko zanimanje svih stanovnika zemalja kojima su prošli. I dok je Jasen Boko prepričavanjem neobičnih zgoda s putovanja popraćenih brojnim fotografijama razveselio biogradsku publiku, Nikolina je gostovanju dala svoj pečat na način da je pogledom iz ženske perspektive prepričala nešto drukčije doživljaje od samog autora knjige. Publika je bez daha pratila njihove priče, a na koncu su postavljali pitanja. Nadasve uspješna i poučna književna večer za sve koji su se odazvali pozivu Gradske knjižnice Biograd na druženje u sklopu manifestacije „Biograd čita – čitajmo zajedno“. A svi oni koji nisu – knjiga vas čeka u knjižnici. Zanimljiva je, uz brojne fotografije i duhovite anegdote o susretu s lokalnim ljudima i svakako je vrijedi pročitati. Nismo li vam već i previše otkrili? Dovoljno da vas zaintrigiramo?

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar