Atana Grbić, “Eko-Zadar”: “I danas pronalazimo plastične vrećice iz prošlog stoljeća, ne želimo da nam djeca jedu plastiku iz ribe”

Ministarstvo zaštite okoliša novim zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020. godine onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda. Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od okso razgradljive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu plastiku. Popis proizvoda može biti proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.

Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpanj 2021.

U današnjem izadnju emisije ZD udruge Željka Čačko ugostila je Atanu Grbić, predsjednicu udruge “Eko- Zadar”.

Ministarstvo zaštite okoliša najavljuje zabranu jednokratne plastike u Hrvatskoj 2020. godine. U povijest odlaza platični tanjuri, čaše, pribor i redom dalje. Kakav je stav udruge “Eko- Zadar”?

– Podržavamo ovaj stav, smatramo da je ipak riječ o kozmetičkoj promjeni ako gledamo brojke na nivou planete što se događa. Mada EU prednjači što se tiče zaštite okoliša, smatramo da je potreban dogovor na nivou planete, da se dogovori na koji način dalje sa otpadom jer svega 9 posto plastičnog otpada se na nivou planete reciklira.

Zbog čega je to tako?

– Poslovni sektor diktira načine proizvodnje i diktira što će proizvoditi. Do sada, do ove odluke nije bilo velikih promjena što se tiče plastike, ako znamo da je 7 trilijuna otpada trenutno na oceanima. Trilijun je nešto sa 18 nula, dakle zamislite o kojoj količini otpada govorimo. Izuzetno su potrebne svaki dan promjene, prvenstveno ponašanja potrošača. Ne smijemo zaboraviti da smo mi oni koji imamo novce i mi smo oni koji dajemo povjerenje i samim time svakim danom odabiremo koje vrste proizvoda ćemo koristiti u svome životu ili ih nećemo jednostavno koristiti.

Gdje se plastični otpad odlaže u našem kraju i da li je to adekvatno riješenje?

– Dosta se odlaže po šumama i gorama, ono što se ne odlaže po šumama i gorama završi na odlagalištima otpada, međutim znamo da plastika lagano nošena zrakom često završi u morima, rijekama, i okolišu, tamo gdje im sigurno nije mjesto.

Vjerujem da mnogi a pri tom ne razmišljaju o široj slici i globalnoj važnosti ove odluke, ne mogu zamisliti svoju svakodnevnicu bez npr. štapića za uši ili plastičnih spreminika za hranu. Koje su alternative spomenutim proizvodima a da su ekološki prihvatljive?

– Mi iz udruge “Eko -Zadar” ne koristimo plastične štapiće za uši nego kupujemo kartonske štapiće za uši, dostupni su na tržištu. Vaša je odluka svaki put da li ćete kupiti one koji neće zagađivati okoliš. Štapići za uši postoje svega 50-ak godina, kako su ljudi prije toga čistili uši? Ono što se trenutno na tržištu može naći osim kartonskih štapića za uši su silikonski štapići za uši, kao što imate četkicu za zube tako možete imati svoj osobni štapić za uši. Zaista su stvari svakodnevne primjene ali ono što zaista svatko od nas sa svojim odgovornim ponašanjem može i promijeniti.

Gdje se ti proizvodi mogu kupiti? Mogu li se kupiti u velikim trgovačkim centrima?

Ja kupujem u jednom velikom trgovačkom centru koji ima dva slova, a ne želi ga sada reklamirati.

Ima izbora, odluka je na nama?

Ima izbora. Za vaše novce vi odlučujete da li će taj proizvod ostati i za vašu unučad i praunučad ili ćete koristiti proizvode koji neće dugoročno naštetiti. Odabir je na vama.

Volimo se mi Dalmatinci dičiti našim morem ali nismo uvijek svjesni koliko je plastika pogubna za život u njemu. Imate li podatke koliko vremena treba pojedinim predmetima da bi se razgradili u moru?

– Kaže se da je za čik od cigarete potrebno pet godina pa sad razmislite koliko ste čikova samo odbacili u more. Plastika se zapravo ne razgrađuje. Ono što udruga Eko Zadar ima u svom fondu su plastične vrećice iz prošlog stoljeća. Mljekara Zadar je prošlog stoljeća bila prva koja je donijela plastične vreće u Zadar, pakirali su mlijeko u njih. Dan danas prilikom akcija čišćenja pronalazimo vrećice Mljekare Zadar.

Tek smo ispratili ljeto a neodgovornost korištenja plastike nekako je najvidljivija upravo na plažama. Jeste li zadovoljni količinom kanti za otpad na zadarski plažama?

– Apsolutno ne, vidimo svaki dan kad prošetamo bilo gdje koliko otpada ima. Onog trena kad turist vidi da se ni domaćin ne odnosi prema svom okolišu s poštivanjem onda se i on nastavi isto tako ponašati. Ukoliko nema kazni i dovoljno infrastrukture, ne možemo bolju situaciju niti očekivati. Uzaludno je očekivati da će se svijest građana podići jer postoji hrpa ljudi koji nemaju ekološku svijest i sa svojim postupcima svaki dan doprinose onečišćenju. Ja prilikom radionica i edukacija sa djecom i mladima naglašavam osobnu odgovornost i načine na koji vi trebate, svatko ponaosob, kada uočite zagađenje i vidite da je netko baca nešto negdje gdje tome nije mjesto, reagirajte. Ovo je planeta svih nas, zaista se svi moramo s poštovanjem odnositi prema njoj, kako bi mogli danas sutra našoj djeci ostaviti normalnu planetu, dakle nemojmo da nam djeca jedu plastiku iz ribe, polja su nam puna plastike, vode su nam pune plastike, vaša promjena ponašanja kao potrošača je iznimno bitna.

Zašto nemamo razvijenu tu svijest, je li problem u obrazovanju ili u nekoj osobnoj etici?

I u obrazovanju i osobnoj etici i u nadležnim institucijama koje bi trebale pratiti. Ukoliko nemate mjesta za odlaganje selektivnog otpada, sve bacamo u zelenu kantu.

Drugi dio emisije poslušajte za točno tjedan dana u programu Antene Zadar. Današnju emisiju poslušajte ovdje.

 
nbsp;