na Sveučilištu Zadru danas je predavanjem i degustacijom meda obilježen Svjetski dan pčela. Voditeljica studija „Primijenjena ekologija u poljoprivredi“ i stručnjakinja za pčele prof. dr. sc. Janja Filipi održala je predavanje o pčelama i pčelinjim proizvodima, a budući da je aktivnost održana u okviru projekta „Leksikografski alati Sveučilišta u Zadru“ (LEX-UNIZD), o pčelama u hrvatskom jeziku govorili su voditeljica projekta, prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Ivana Lončar i suradnica izv. prof. dr. sc. Barbara Vodanović.
Brojni izrazi vezani uz pčele koriste se izvan stručne terminologije, pa tako kažemo da je netko marljiv kao pčela ili lijen kao trut, dok fraza „med i mlijeko“ označava obilje i blagostanje, istaknula je prorektorica Lončar, dok je Vodanović dala kulturnu pozadinu pčelarstva u našoj civilizaciji.
– Od davnih dana pčele se u kulturama javljaju ne samo kao božanstva, nego i kao stvaratelji svijeta i božji glas, odatle i različita vjerovanja povezana s pčelama. U našem narodu poznat je običaj da se pčelama govore novosti iz obitelji, kao što je smrt pčelara, kako bi one te obavijesti mogle prenijeti bogu. Prema egipatskoj mitologiji, suze boga Ra pretvorile se u pčele kad su pale na Zemlju, dok su ih Grci povezivali s dušama, pa se tako i u našem narodu znalo reći da pčela umire, a ne ugiba. U kršćanskoj ikonografiji simbol su Marijina djevičanstva jer se vjerovalo da se bespolno razmnožavaju, a svetom Ambroziju roj pčela ostavio je med u ustima dok je bio u kolijevci, odakle dolazi njegova slatkorječivost te je zaštitnik pčelara, rekla je Vodanović.
Profesorica Filipi predstavila je različite važne proizvode koje nam daju medonosne pčele: med, pelud, propolis, vosak, matičnu mliječ i pčelinji otrov. Pčele su imale važnu prehrambenu, ekonomsku i kulturološku ulogu u razvoju svih civilizacija svijeta, a i danas su pojam organizacije, vrijednosti rada i snalaženja.
– Pčelama je med rezervna hrana za nepovoljno razdoblje i njime se hrane sve jedinke u zajednici osim matice. Dijelimo ga na cvjetni med, medun ili medljikovac te miješani, koji je kombinacija oboje. Među cvjetnim medovima imamo uniflorni, u kojem prevladava jedna biljna vrsta pa on može biti bagremov, lipov, kestenov, kaduljin, lavandin, čak i od mandarine, ukupno 27 njih u Hrvatskoj, te poliflorni med s više biljnih vrsta, koji nazivamo cvjetnim medom. Med ima antibakterijska svojstva, a brojne kliničke studije dokazale su antimikrobno, antiviralno, antiparazitsko, antioksidativno i protuupalno djelovanje, istaknula je Filipi.
