Ako se želi izvući iz krize Hrvatska mora održati financijsku stabilnost, nastaviti strukturne reforme i maksimalno iskoristiti pogodnosti od ulaska u Europsku uniju (EU), poručio je direktor Svjetske banke za zemlje srednje Europe Peter Harrold s današnje konferencije za novinare.
Harrold je na oproštajnom razgovoru s hrvatskim novinarima, budući da odlazi u mirovinu, istaknuo da ostaje optimistom u vezi mogućeg ekonomskog oporavka Hrvatske, pogotovo ako će znati iskoristiti ogromna sredstava od 10 milijardi eura koja će joj u idućih sedam godina biti na raspolaganju iz EU-ovih fondova.
No, Hrvatska se mora dobro pripremiti kako bi bila u stanju povući te novce, upozorava Harrold koji bi, da je na mjestu premijera Zorana Milanovića, pomogao ministru regionalnog razvoja i EU fondova Branku Grčiću da se ekipira s najboljim stručnjacima koji će raditi na projektima za privlačenje europskih sredstava.
Hrvatska vlast također mora učiniti sve što može kako bi privukla strana izravna ulaganja, te da javne investicije financira iz EU-ovih izvora umjesto iz domaćih sredstava.
Morate maksimalno iskoristiti ‘velikodušnost’ u financijskoj pomoći koju će Hrvatska primati prvih godina članstva u EU, naglasio je Harrold dodavši kako će, ako ne bude znala iskoristiti priliku, Hrvatska morati više novca uplaćivati u EU-ov proračun nego što će povlačiti sredstava iz njega.
Bude li uspješna u tome, Hrvatska se ne treba previše brinuti niti zbog eventualnog produžetka krize u EU, na što je nedavno upozorila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je ocijenila da će Europi trebati čak pet godina za ekonomski oporavak.
Hrvatska i njezino gospodarstvo nisu veliki u europskim razmjerima, a mali se lakše oporavljaju nego veliki. Osim toga, Hrvatska nije integrirana s nekim velikim tržištem, kao što je npr. Slovačka s Njemačkom, pa kriza na velikom tržištu neće na nju previše utjecati.
Hrvatska ima na raspolaganju razne opcije, rekao je Harrold podsjetivši na primjer baltičkih zemalja, koje su nakon izbijanja krize zabilježile čak dvoznamenkasti pad, no u zadnje se vrijeme oporavljaju sa stopom rasta od pet – šest posto jer su se okrenule izvozu na tržišta Rusije i srednje Azije.
Harrold je ponovio da hrvatska Vlada mora nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, te u novom proračunu nastaviti s rezanjem troškova i smanjenjem deficita, kako bi održala kreditni rejting. Također treba nastaviti napore da porezno opterećenje prebaci s rada na imovinu.
Svjetska banka ne očekuje u idućoj godini velike pomake u kretanju hrvatskog BDP-a, neće biti ni strelovitog rasta ali niti katastrofe, a podatke iz prognoze za 2013. predstavit će sredinom prosinca, najavljeno je na konferenciji.