Ministar turizma: “Ministarstvo turizma najslabija je karika turističkog sektora i treba restrukturiranje”

Najslabija ‘karika’ u turističkom sektoru je Ministarstvo turizma, kojeg treba kvalitativno ojačati i restrukturirati da bi bolje upravljalo turističkim procesima i proizvodima, poput zdravstvenog, nautičkog, kulturnog i ruralnog turizma, sa ciljem njegove veće konkurentnosti i održivosti, ocijenio je tehnički ministar turizma Anton Klima.

Nakon sedam mjeseci mandata, tijekom kojih je pokrenuo niz promjena u turističkim politikama, od izrade prijedloga izmjena gotovo svih relevantnih zakona i pravilnika za turizam do najave uvođenja novosti poput rekategorizacije privatnog smještaja i tzv. CROkartice za jačanje domaćeg i kontinentalnog turističkog prometa, Kliman je uvjeren da je ključ daljnjeg uspjeha hrvatskog turizma ne samo u turističkim djelatnicima, nego i u sinergiji javnog i privatnog sektora, pravilno usmjerenim investicijama, ali i u restrukturiranju samog Ministarstva.

‘S obzirom na rezultate, koji će i ove godine po svemu sudeći najvjerojatnije opet biti rekordni te na potencijale zemlje, turizam je jedini hrvatski gospodarski svjetski prepoznat brend. No, Ministarstvo turizma nema dovoljno alata za upravljanje turističkim procesima i proizvodima i za njihovo tržišno plasiranje kako bi dali najbolje od sebe’, ističe Kliman u razgovoru za Hinu.

Izdvaja pritom primjere proizvoda zdravstvenog, nautičkog, ruralnog i kulturnog turizma, koji su dijelom ili potpuno u nadležnosti drugih ministarstava, a koja, kako kaže, na tome ne rade puno i ne razumiju potrebe tih proizvoda.
U 23 ACI marine oko 30 milijuna kuna dobiti

‘To treba biti u sklopu Ministarstva turizma, kao i korištenje EU fondova za potrebe tih proizvoda. Ako po tom pitanju Hrvatska ne učini nešto što prije, ubrzo će početi i jače zaostajati za konkurentima, koji upravo tim proizvodima jačaju svoj turizam’, napominje Kliman.

Kako su ti proizvodi ‘razbacani’ na više resora, smatra da ne treba čuditi što primjerice nacionalni sustav marina ACI u 23 marine ima tek oko 30 milijuna kuna dobiti, ocijenivši da je žalosno da se potencijal nautike, mora, obale i otoka u tom smislu do sada nije već bolje iskoristio.

‘Nije se ni moglo na tim proizvodima napraviti više zbog administrativnih i drugih prepreka, ali ako se u potpunosti ‘prebace’ u nadležnost Ministarstva turizma moglo bi se puno više i brže napraviti’, uvjeren je Kliman, koji kaže i da rekonstrukcija Ministarstva ne mora nužno značiti povećanje broja zaposlenih i veći proračun od sadašnjeg, nego prije svega jačanje nadležnosti i upravljačkih kapaciteta.

‘Sretan bih bio da se ta rekonstrukcija dogodi već s idućom vladom, što bi bilo bitno i za ostvarenje ciljeva iz turističke strategije do 2020.’, ističe Kliman, koji je svjestan da za to treba vremena, ali i rekonstrukcija ostalih ministarstava.

Redefiniranje turističke Strategije

Kliman smatra da Strategiju razvoja turizma do 2020. treba redefinirati, ističući da je napisana od 2011. do 2013. kada su uvjeti na tržištima bili drugačiji. Tada se nije moglo predvidjeti promjene koje su se kasnije zbile, uključujući prijetnje terorizma i velike migracije, što je preusmjerilo turistički promet u svijetu, napominje.

‘Bilo je pomalo arhaično predviđati što će se dogoditi u turizmu za sedam godina (od 2013. do 2020.) , sada se teško može predvidjeti i godina unaprijed. Ali, ako bi se procesi jačanja Ministarstva turizma odvijali kako smatram da treba i jače razvili spomenuti proizvodi kao integralni dio turističke ponude, vjerujem da je ipak ostvarivo da Hrvatska oko 2020. prihod od turizma poveća ili bar približi na strategijom predviđenih oko 14 milijardi eura’, naglašava Kliman.

Za turističko-ugostiteljski sektor u Hrvatskoj smatra da je prereguliran, što koči procese, pa dijelom i ostvarivanje još boljih turističkih prinosa, no navodi i da se mnogo toga se nije moglo ni napraviti jer su se promijenili odnosi i uvjeti na tržištu.

Od početka je inzistirao na širokim javnim raspravama po svim ‘kanalima’ i usuglašavanjima struke na terenu oko izmjena pravilnika i zakona, navodi te ističe da je to već rezultiralo pojednostavljenom procedura oko kategorizacije, te da je gotovo dovršen prijedlog izmjena zakona o turističkom zemljištu, izrada novih prijedloga zakona o turističkim zajednicama, o boravišnoj pristojbi i o turističkim članarinama.

Time su se u Ministarstvu vodili i pri kreiranju projekta rekategorizacije privatnog smještaja, koji ide za ujednačavanjem standarda kvalitete u toj najbrojnijoj vrsti komercijalnog smještaja u hrvatskom turizmu.

‘Prošlo je više od 15 godina otkako se počelo s kategorizacijom te vrste smještaja i sada su već velike razlike između apartmana sa tri zvjezdice koji su kategorizirani onda i sada. Sa HBOR-om smo stoga dogovorili liniju kreditiranja postojećih privatnih iznajmljivača smještaja na rok od osam godina i s kamatom do 4 posto, s idejom da se u subvenciju kamate umjesto države uključe lokalna razina, županije, gradovi i drugi’, kaže Kliman.

Kreditima poboljšati ponudu svojih objekata

Dodaje da bi ti krediti bili namijenjeni onima koji žele poboljšati ponudu svojih objekata odnosno uskladiti je sa standardima određene kategorije i izvrsnosti u roku tri godine, kako bi i ta vrsta smještaja postala prepoznatljiva po kvaliteti, i time pridonijela jačanju brenda turističke Hrvatske.

U planu je da se s time krene ove jeseni, s procijenjenim investicijskim potencijalom od oko 400 milijuna kuna, a bez obzira na izbore, Kliman vjeruje da će se taj projekt realizirati.

Kako navodi, za novu Vladu i Sabor spreman je i prijedlog izmjena zakona o turističkom zemljištu, na čemu se radilo zadnjih mjeseci sa strukom i u koordinaciji s više resora.

‘Ostaje nam još ‘popeglati’ neke detalje, ali u osnovi prijedlog izmjena tog zakona s dobrim rješenjima je spreman za proceduru. Nadamo se da će nova Vlada to i prepoznati, jer se radi o prevažnom zakonu za investicijski zamah ne samo na turističkom nego i na ostalom građevinskom zemljištu, na okućnicama oko hotela, u turističkim naseljima i u kampovima. Za potonje ima dosta zanimanja, a nužno je jer u kampingu, unatoč odličnim lokacijama, dobroj mreži autocesta i ostalom, već zaostajemo za konkurentima’, zaključuje Kliman.