Kalelarga puna šetača u košuljicama, bez jakni i kaputa, na Korzu turisti u kratkim rukavima, u Gružu igraju vaterpolo, picigin na Bačvicama. Ni po čemu se ne bi reklo da je konac prosinca, božićnom ugođaju kada su u pitanju vremenski uvjeti- ni traga.
Početak vikenda započeo je kratkotrajnom stabilizacijom vremena. Na Jadranu, osobito u Dalmaciji prevladavalo je u petak i subotu uglavnom vedro vrijeme dok je u unutrašnjosti zemlje osim sunca bilo i magle te niskih naoblaka. Temperature su kao i prethodnih dana bile iznad višegodišnjeg prosjeka.
Najhladnije je jučer ujutro bilo u unutrašnjosti Istre pa je tako Pazin bio najhladnija postaja u Hrvatskoj s -1.8 °C, slijedili su Zavižan s -1.2 i Parg u Gorskom kotaru a najhladniji grad u nizinskoj Hrvatskoj bila je Krapina s -0.7 °C.
Najviša temperatura izmjerena je na Hvaru, čak 17.5 °C na samom kraju prosinca! Svega dvije decimale manje izmjerene su u Dubrovniku. U unutrašnjosti zemlje maksimalne temperature su također prelazile 10 °C a rekorder je Slavonski Brod s 12.8 °Celzija.
Danas, u nedjelju, ipak nas očekuje postupno naoblačenje koje će biti uvod u novu kratkotrajnu promjenu vremena. Ujutro će na kopnu mjestimice biti magle ili niskih oblaka. Na sjevernom Jadranu, osobito riječkom području već prijepodne može biti slabe kiše koja se u poslijepodnevnim satima očekuje i mjestimice u unutrašnjosti zemlje, najprije na zapadu a navečer u Slavoniji i Lici.
[pullquote align=”right”]Nakon tople jeseni i toplog prosinca već se mnogi pitaju hoće li stići i ona ‘ciča’ koja ‘zube ima’? Klimatološku čine mjeseci prosinac, siječanj i veljača. Međutim, eto se na Sljemenu otkazala i tradicionalna ‘Snježna kraljica'[/pullquote]Međutim, zadržati će se toplije nego što je to uobičajeno za ovaj dio godine, ne preostaje nam nego se podviknuti- otkud u prosincu- travanj ili listopad? I, pobogu, pa gdje je i kamo nestala zima?
Potonja je tek kalendarski prisutna i bit će s nama zaključno s 20. ožujka. Nakon tople jeseni i toplog prosinca već se mnogi pitaju hoće li stići i ona ‘ciča’ koja ‘zube ima’? Klimatološku čine mjeseci prosinac, siječanj i veljača. Međutim, eto se na Sljemenu otkazala i tradicionalna ‘Snježna kraljica’.
Prosječna mjesečna temperatura u prosincu u nizinama unutrašnjosti većinom je od 1 do 2°C, a niža je u Lici i Gorskom kotaru. Na Jadranu su prosječne vrijednosti od 6°C ponegdje na sjevernom Jadranu i Zagori, do 11°C na dalmatinskim otocima.
– Potpuno je izvjesno da će u cijeloj Hrvatskoj ovogodišnji prosinac biti topliji od spomenutog prosjeka, s jačim odstupanjem na Jadranu nego u unutrašnjosti zemlje, gdje su stabilna anticiklona i magla dio mjeseca učinili “umjetnu” zimu, tvrdi Rade Popadić iz Crometea.
Kakve su bile zime na našoj obali u zadnjih godina?
– Dakle, 1999-2000. bila je prosječna i sušna, 2000-2001 vrlo topla i kišna, 2001-02 prosječna i sušna, 2002-03 hladna i kišna, 2003-04 normalna i padalinama prosječna, 2004-05 temperaturno hladna i oborinski kišna, 2005-06 vrlo hladna i kišna, 2006-07 vrlo topla i sušna, 2007-08 topla i sušna, 2008-09 prosječna i kišna, 2009-10 prosječna i vrlo kišna, 2010-11 prosječna i sušna, 2011-12 hladna i sušna, 2012-13 prosječna i vrlo kišna.
Ukoliko promatramo studeni i prosinac 2013. valjda primijetiti nekoliko zanimljivih stvari kod prosječnih dnevnih temperatura.
– Na cijelom Jadranu najhladniji dio spomenutog dvomjesečja bio je kraj studenog. Tada su temperature zraka u većem dijelu zemlje bile niže od višegodišnje prosjeka za oko dvije standardne devijacije. Jako zahlađenje u zadnjoj dekadi studenog bilo je posljedica prodora vrlo hladne kontinentalne zračna mase s područja Rusije, kaže Popadić i podsjeća da su se već do početka prosinca temperature vratile u normalu, a potom su odstupanja postala pozitivna.
Ako je netko stekao dojam da nikada nije bilo toplije u prosincu, zaključak će ostati samo na razini dojma. Samo zadnjih nekoliko godina bilo je primjera viših prosinačkih temperatura nego ove godine. Primjerice, 2010 godine, upravo o Božiću, temperature zraka su dosezale 17°C.
– Ekstremniji primjer dogodio se u prosincu 2010. godine. Prvo je sredinom toga mjeseca vladala velika zima, da bi nekoliko dana prije Božića došlo do dramatičnog zatopljenja. U Dalmaciji su temperature ponegdje dosegle 19°C, drugdje u Hrvatskoj 20°C, a 25.12. u Doboju (BiH) izmjereno je +23°Celzija.
[pullquote align=”left”]Promatrajući relevantne prognostičke materijale, niti sljedeća dva tjedna nije realno očekivati dolazak zime kod nas. I čak štoviše, zimska hladnoća ne očekuje se nigdje u Europi zbog nastavka dominacije toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova s Atlantika[/pullquote]Klimatološki podaci DHMZ-a otkrivaju da je na postaji Split Marjan najviša prosinačka temperatura iznosila 18,1°C, izmjerena je 5.12.1979. U Dubrovniku je istog dana bilo 20,2°C, a u Šibeniku je 18.12.1989. izmjereno 20,3°C. Iako smo stigli pri kraj mjeseca prosinca, prvog mjeseca klimatološke zime, temperature mora u mnogim dijelovima Dalmacije i dalje su znatno više od normale za dio godine i dosežu toplih 17°C.
– Blagdansko raspoloženje, sunce, školski praznici, a vjerojatno i duga lista nezaposlenih sa Zavoda za zapošljavanje, udružili su snage pa su splitske šetnice, kafići na otvorenom i Bače vrvjele ljudima željnih sunca. U ovako mlakim zimskim meteoroloških uvjetima zaista nije- naglašava Popadić- posebna hrabrost zaigrati picigin ili balun u plićaku, kao što je to bio slučaj i zadnjih dana…
Prosinačka toplina bila je posljedica izraženog zonalnog visinskog strujanja, odnosno izražene ciklonalne aktivnosti nad sjevernim Atlantikom. Topao i vlažan oceanski zrak preplavio je zapadu i sjevernu Europu gdje su se pojavljivale vrlo jake ciklone. Početkom mjeseca bila je to ciklon Xaver, a kod nedavnog Dirka nad britanskim kopnom zabilježen je drugi najniži tlak zraka u povijesti službenih meteoroloških mjerenja.
Nad našim dijelom Europe dominirala je stabilna anticiklona, tek uz povremene brze prodore sa zapada. Anticiklona je pogodovala jakoj temperaturnoj inverziji zbog koje su unutrašnjost zemlje često prekrivali magla i niski oblaci iz kojih je ponegdje i sniježilo. Zbog toga je – piše Crometeo.net- sredina mjeseca na kopnu bila hladnija od prosjeka, no čim su se magla i oblaci razišli, temperatura je bila u izraženom porastu u zadnjoj dekadi mjeseca.
Najzanimljiviji je prosječan porast temperature zraka koji se gotovo pravilno uočava na Jadranu od kraja studenog do kraja prosinca ove godine, i to upravo u razdoblju kada temperatura po višegodišnjem prosjeku – pada!
Veliko odstupanje od prosjeka bit će zabilježeno u dijelu zemlje i kada su oborine ovoga prosinca u pitanju. Vrlo dugo razdoblje dominacije polja visokog tlaka zraka odrazilo se i na oborine, osobito u unutrašnjosti gdje su ponegdje ovog prosinca potpuno izostale, a u drugdje je palo svega od 1 do 15 mm. Na Jadranu u većini područja također postoji manjak oborine u odnosu na prosjek za prosinac, ipak, posljednja ciklona u Dalmaciji lokalno je donijela obilnu kišu i ukupnu količinu ovoga mjeseca približila mjesečnom prosjeku.
– Promatrajući relevantne prognostičke materijale, niti sljedeća dva tjedna nije realno očekivati dolazak zime kod nas. I čak štoviše, zimska hladnoća ne očekuje se nigdje u Europi zbog nastavka dominacije toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova s Atlantika. Kopnena euroazijska anticiklona u spomenutom razdoblju neće uspjeti “odbiti” utjecaj Atlantika od Europe, a oko blagdana Tri kraja prolazno je moguća ciklona. Ona u dio zemlje može donijeti snježne oborine, no opća sinoptička situacija nad Europom će u tom razdoblju biti takva da će Atlantik brzo vratiti dominaciju nad vremenom nad našim područjem, zaključuje Rade Popadić iz Crometea.
Statistički gledano, za ljubitelje zime ipak ništa još nije izgubljeno. Primjerice, poznate snježne zime 2004-20005. i 2005.-2006. počele su u zadnjoj dekadi siječnja. Snijega je tada bilo čak i na Jadranu. Također, treba se podsjetiti i da je najjača zimska ciklona zadnjih desetljeća za neke dijelove Hrvatske, ciklona Gabor, zimu donijela tek početkom veljače 2012. Sve nabrojeno ne mora značiti da će i ove zime biti tako, no sredinom siječnja sinoptička situacija nad Europom trebala bi se početi mijenjati.